Tko je Vjeran Tomić, pariški Spider-Man iz Mostara?

U svibnju 2010. godine, svijet umjetnosti je zanijemio. Iz pariškog Muzeja moderne umjetnosti netragom je nestalo pet remek-djela, čija je vrijednost procijenjena na više od 100 milijuna eura. Iza onoga što se danas smatra najvećom pljačkom umjetnina u francuskoj povijesti stajao je jedan čovjek, Vjeran Tomić. Hrvat je 2017. osuđen na osam godina zatvora, a danas je na slobodi.  Njegova nevjerojatna životna priča, vještine koje su mu priskrbile nadimak "Spider-Man iz Pariza" i drskost kojom je ponizio francuske vlasti, tema su fascinantnog Netflixovog dokumentarca "Vjeran Tomic: The Spider-Man of Paris" iz 2023. godine, u kojem sam Tomić pripovijeda kako je izveo pljačku stoljeća.

Rođen u Parizu 1968. godine, Vjeran Tomić je podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. Zbog majčine bolesti, kao dječak je poslan živjeti s bakom i djedom u Mostar. Tamo je, kako je sam ispričao za The New Yorker, već sa šest godina razvio "nestašluk". Sate je provodio uz obalu rijeke, usavršavajući vještinu penjanja po kamenim mostovima. Svoju prvu provalu izveo je sa samo deset godina, kada je kroz prozor ušao u knjižnicu i ukrao dvije knjige stare nekoliko stoljeća, koje su kasnije vraćene, prenosi Express.

Nakon povratka u Pariz kao tinejdžer, Tomić je svoje vještine brusio na neuobičajenom mjestu, slavnom groblju Père Lachaise. Penjući se po mauzolejima, razvio je vlastiti stil parkoura, koji će mu kasnije postati zaštitni znak. S lakoćom je osvajao fasade višekatnica, bježeći policiji po pariškim krovovima, što mu je i donijelo nadimak "Spider-Man". Njegove mete postali su stanovi u bogatim četvrtima, a plijen je evoluirao od staklarije do nakita i, naposljetku, neprocjenjivih umjetnina. Već 2000. godine izveo je odvažnu pljačku koristeći samostrel i užad kako bi se ušuljao u stan dok su vlasnici spavali, ukravši djela Renoira, Deraina i Braquea.

Tomićeva karijera dosegla je vrhunac 2010. godine. Šetajući uz Seinu, uočio je Muzej moderne umjetnosti i njegove slabe točke. Naručitelj, vlasnik galerije Jean-Michel Corvez, spomenuo mu je da bi volio posjedovati sliku Fernanda Légera. Tomić je znao gdje se jedna nalazi i skovao je pedantan plan. Tijekom šest noći, strpljivo je nanosio sredstvo za skidanje boje na vijke prozorskog okvira, vadio ih i zamjenjivao lažnima, napravljenim od gline. U zoru 20. svibnja 2010. bio je spreman. Pomoću vakuumskih držača lako je izvadio staklo, rezačem za metal presjekao lokot na rešetki i ušao unutra. Sustav alarma bio je u kvaru. Nakon što je provjerio je li se aktivirao tihi alarm, vratio se unutra. Prvotni plan bio je ukrasti samo Légerovu "Mrtvu prirodu sa svijećnjakom". No, kada je shvatio da ga ništa ne ometa, odlučio je "proširiti kolekciju". Uzeo je Picassovog "Goluba s graškom", Matisseovu "Pastoralu", Braqueovo "Maslinovo drvo blizu Estaquea" i Modiglianijevu "Ženu s lepezom". Kasnije je ispričao da je odustao od krađe još jedne Modiglianijeve slike, "Žena s plavim očima", jer mu je "govorila": "Ako me uzmeš, žalit ćeš do kraja života."

Francuske vlasti bile su osramoćene. Unatoč dojavi svjedoka koji je primijetio Tomića kako obilazi muzej, istraga je mjesecima tapkala u mraku. Tomić se nije skrivao; planirao je novu pljačku Centra Pompidou, a na telefonskoj sekretarici je ostavio poruku: "Ako želite kupiti slike, umjetnička djela ili izniman nakit, ne oklijevajte me kontaktirati." Pritisak je rastao, a prodaja tako poznatih djela na crnom tržištu pokazala se nemogućom. Naručitelj Corvez se uspaničio i predao slike Yonathanu Birnu na čuvanje. Tomić je konačno uhićen u svibnju 2011., gotovo točno godinu dana nakon pljačke, kada ga je policija uhvatila na djelu tijekom provale u jedan stan. Ubrzo je priznao i pljačku muzeja.

Suđenje je održano 2017. godine. Tomić je osuđen na osam godina zatvora, dok su njegovi suradnici Corvez i Birn dobili sedam, odnosno šest godina. Trojac je također kažnjen novčanom kaznom od 104 milijuna eura. Sudbina slika ostaje najveći misterij. Birn je tvrdio da ih je u panici uništio i bacio u smeće, no mnogi, uključujući istražitelje i stručnjake za umjetnost, sumnjaju u njegovu priču. Remek-djela do danas nisu pronađena.

Dokumentarac koji je zaintrigirao svijet Dokumentarni film redatelja Jamieja Robertsa, objavljen na jesen 2023., nudi Tomiću platformu da ispriča svoju verziju događaja. Kroz iscrpne intervjue, dramske rekonstrukcije i svjedočanstva detektiva i žrtava, film gradi napet i slojevit portret čovjeka koji je istovremeno briljantni strateg i otuđeni samotnjak. Kritičari su film proglasili jednim od najfascinantnijih dokumentaraca godine, uspoređujući ga s Oscarom nagrađenim filmom "Čovjek na žici".

Film prikazuje Tomića kao svojevrsnog modernog Robina Hooda koji prezire bogataše i tvrdi da im je krađom činio uslugu. Njegova pedantnost u planiranju i hladnokrvnost u izvedbi su zapanjujući, a priča o tome kako je pljačku izveo sam, koristeći alat kupljen u lokalnoj željezariji, djeluje gotovo nestvarno. Kako navodi i The Guardian, njegova priča je postala legenda.

Vjeran Tomić je u Francuskoj stekao status svojevrsnog antiheroja - lopova koji nije koristio oružje, nije prolio krv i čije su mete bile institucije koje si nisu mogle priuštiti adekvatno osiguranje. Dok je on u zatvoru razvijao umjetničke talente i sanjario o kiparskom ateljeu, svijet se i dalje pita gdje se nalazi pet izgubljenih remek-djela. Njegova priča, ovjekovječena na filmu, ostaje kao trajni spomenik jednoj od najsmjelijih i najzagonetnijih pljački u povijesti.