Preminuo Stjepan Čuić, jedan od utemeljitelja DHK Herceg Bosne

U Zagrebu je 25. veljače 2026. godine, u 81. godini života, preminuo Stjepan Čuić, član i jedan od utemeljitelja Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne.

Stjepan Čuić rođen je 1. travnja 1945. u Bukovici kod Tomislavgrada. Školovao se u Osijeku, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je ruski jezik i književnost te jugoslavistiku. Tijekom bogate profesionalne karijere obnašao je niz važnih uredničkih i kulturnih dužnosti. Bio je glavni urednik tjednika Tlo, lektor hrvatskoga jezika u Bambergu, pisao je kolumne u Vjesniku, Slobodnoj Dalmaciji i drugim medijima, bio je glavni urednik Trećega programa Hrvatskoga radija, voditelj Tribine DHK te dopredsjednik i predsjednik Društva hrvatskih književnika.

Prevodio je s ruskoga jezika, među ostalim djela Aleksandra Puškina i Aleksandra Zinovjeva. U hrvatskoj književnosti javio se kao pripadnik takozvanog naraštaja fantastičara, uz Pavla Pavličića, Gorana Tribusona i Dubravka Jelčića Bužimskog. Od 1961. godine objavljivao je pripovijetke u brojnim časopisima, među kojima su Modra lasta, Republika, Forum, Dometi i Život.

Posebno se ističe njegov roman Orden iz 1981. godine, koji je izazvao snažne reakcije tadašnjih vlasti. Kazališna adaptacija romana zabranjena je 1983. godine uoči same premijere. Roman je 1991. preveden i na njemački jezik.

Uz Orden, Čuić je objavio niz zapaženih djela, među kojima su zbirke pripovijedaka Iza bregova, Staljinova slika i druge priče, Tridesetogodišnje priče i Čuvar srpa i čekića, romane Dnevnik po novome kalendaru i Tajnoviti ponor, kao i knjige političkih eseja i komentara Abeceda licemjerja i Lule mira. Njegova djela uvrštena su u brojne antologije, leksikone i školske čitanke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, među kojima su nagrada „Sedam sekretara SKOJ-a“ 1971., nagrada lista Mladost, nagrada Večernjega lista za kratku priču, nagrada „Zijo Dizdarević“, Nagrada Grada Zagreba za životno djelo 2021. godine te Medaljon Općine Tomislavgrad 2025. godine.

O njegovu stvaralaštvu pisali su istaknuti književni povjesničari i kritičari poput Aleksandra Ilića, Božidara Petrača, Igora Mandića, Ivana Lovrenovića i Slobodana Prosperova Novaka. Djela Stjepana Čuića trajno su zabilježena u suvremenim književno-povijesnim pregledima hrvatske književnosti.