Na današnji dan prije 126 godina rodio se znameniti Livnjak

Ivo Šeremet, glasoviti bosanskohercegovački i hrvatski likovni umjetnik impresionističkog izričaja, rodio se na današnji dan 13. veljače 1900. godine u Livnu, gdje je završio i osnovnu školu. Godine 1912. odlazi u Sarajevo gdje pohađa realnu školu, 1919. školovanje ga vodi u Zagreb, a potom i u Beč te Krakov, gdje završava Likovnu akademiju.

Kao student Akademije likovnih umjetnosti u Krakovu zavolio je slikanje prirode na otvorenom, en plein air, što je bila obvezna praksa u planinskim predjelima Poljske. Plein air, naslijeđe francuskog impresionizma, podrazumijeva promatranje motiva na otvorenom i brzo oslikavanje kako bi se uhvatila trenutna atmosfera prirodnog okruženja.

Za pejzaže Šeremet najčešće bira gradske i planinske motive: Čvrsnicu, Stolac sa srednjovjekovnom utvrdom, obronke Prenja oko Boračkog jezera, Konjic i Trebević. Priroda na njegovim slikama oživljena je eksplozijom boja i hrabro naglašenim kontrastima, naglašava se u tekstu Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine prigodom izložbe slika Ive i Luke Šeremeta.

Do početka Drugog svjetskog rata Šeremet živi i stvara u Beogradu, a potom od 1941. do 1948. godine u Zagrebu, odakle se ponovno vraća u Sarajevo gdje ostaje do kraja života.

O njegovoj “sarajevskoj fazi” likovni kritičar Miloš Radić u uvodu kataloga velike samostalne izložbe u Livnu 1980. godine piše: “Šeremet je nastavio da intenzivno prati oblike u prirodi, služeći se bogatim ranijim iskustvom, ali uvijek i s ponekom notom novine i osvježenja. Uz strogost oblika, zadržavanu još u portretima i mrtvim prirodama, primjećuje se izvjesno ‘razmekšivanje’ forme i šire shvaćeni impresionistički postupak u slikanju pejzaža, pa bi se ova nova faza mogla nazvati faza impresioniranog realizma, u kojoj se forme donekle razlažu u vidljivije, kraće ili duže poteze kistom.”

U povodu stogodišnjice rođenja slikara Ive Šeremeta, Rapko Orman zapisao je kako su Livnjaci čekali više od pola stoljeća Šeremetovu izložbu u Livnu. Izložba je priređena 1977. godine i bila je to najveća izložba ikada organizirana u Livnu. Sav raspoloživi izložbeni prostor Narodnog univerziteta bio je prekriven Ivinim slikama. Slika do slike, umijeće do umijeća. U veljači 1977. godine, na poziv livanjskog SIZ-a kulture, Ivo je boravio u Livnu. Želio je doći na svoju izložbu, ali ga je bolest spriječila, pa je izložba otvorena bez njezina autora.

Ivine slike izlagane su u Livnu i u sklopu tematskih izložbi poput “Pejzaž u bh. slikarstvu XX. vijeka” i “Mrtva priroda u slikarstvu XX. stoljeća”, koje su priređivane u okviru livanjskih kulturnih mozaika.

HKD Napredak, u okviru svoje bogate izdavačke djelatnosti, izdavao je Hrvatski narodni kalendar koji je između dva rata imao veliku društvenu važnost, a naslovnice su često izrađivali akademski slikari. Uz Gabrijela Jurkića i Karla Mijića, naslovnice je radio i Ivo Šeremet.

U povodu obilježavanja 120 godina od osnutka Hrvatskog kulturnog društva Napredak, iz bogate zbirke umjetničkih djela predstavljena je izložba “Progressus fundus” u Sarajevu, Tuzli i Mostaru. Izložba je obuhvatila više od pedeset radova istaknutih bosanskohercegovačkih, hrvatskih i slovenskih umjetnika, među kojima i slikara i Napretkova stipendista Ivu Šeremeta.

Šeremet, koji je važio za nepopravljivog optimista i iznimnog organizacijskog talenta, 1959. godine osniva Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a nešto kasnije i međunarodnu Slikarsku koloniju u Počitelju. Bio je redoviti član Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1973. godine te dobitnik brojnih društvenih priznanja i nagrada, među kojima i Šestotravanjske nagrade Grada Sarajeva.

Iza Ive Šeremeta ostao je veliki broj slika – pejzaža, mrtvih priroda, aktova, portreta i autoportreta. Znatan dio nalazi se u fundusu Umjetničke galerije, čiji je bio prvi ravnatelj, dio je u vlasništvu obitelji, a brojna djela nalazila su se i u posjedu sarajevskih institucija te galerija diljem bivše države. Umro je u Sarajevu 1991. godine.