FOTO  20 godina UNESCO-a za Stari most u Mostaru

Danas se obilježava točno 20 godina otkako je Stari most u Mostaru upisan na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Povijesna odluka donesena je 15. srpnja 2005. godine na sjednici Odbora UNESCO-a u Durbanu u Južnoafričkoj Republici, čime je Bosna i Hercegovina po prvi put dobila spomenik na toj prestižnoj listi.

Put do tog priznanja počeo je šest godina ranije, simboličnim potpisivanjem Ugovora o obnovi Starog mosta i stare gradske jezgre u lipnju 1999. godine. Na ruševinama starog simbola Mostara tada su, uz domaće dužnosnike, prisustvovali i predstavnici UNESCO-a, uključujući direktora Federica Mayora koji je poručio:

"Znam da je prošlost teško zaboraviti, ali sjećanje je razlog da se zaboravi. Svi moramo gledati naprijed jer ne možemo pisati prošlost, ali možemo pisati budućnost, i to mogu učiniti svi narodi u BiH."

Projekt obnove, vrijedan preko 15 milijuna dolara, bio je jedinstven i po tome što je Svjetska banka prvi put u povijesti odobrila kredit za obnovu kulturne baštine. Uz nju, obnovu su financijski podržale vlade Italije, Turske, Nizozemske i Hrvatske, a Grad Mostar osigurao je 2 milijuna dolara vlastitih sredstava.

Posebno značajnu poruku svijetu poslala je svečanost otvorenja Starog mosta 23. srpnja 2004. godine, koja je okupila uzvanike iz više od 50 zemalja, uz izravan prijenos domaćih i stranih TV postaja. Taj događaj mnogi smatraju najvažnijim medijskim trenutkom u povijesti BiH.

Bivši gradonačelnik Mostara Neven Tomić tada je istaknuo:

"Otvorenje Staroga mosta znači puno za Mostar – u povijesnom, kulturnom i ekonomskom smislu. Njegovim otvorenjem most se vraća građanima Mostara, BiH i svijeta, a iz ruku se izuzima onima koji su ga koristili kao političko sredstvo."

Stari most je 15. srpnja 2005. godine, točno u 18:25 sati, službeno uvršten na UNESCO-ov popis. Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, tadašnji vođa državnog izaslanstva u Durbanu, tom je prilikom izjavio:

"Ne mogu skriti svoje oduševljenje da smo uspjeli u svojim nastojanjima da se upišemo u svjetsko kulturno nasljeđe. Put do upisa bio je mukotrpan, dug i zahtjevan. Ovo je projekt koji pokazuje da BiH može graditi bolju budućnost kada želi i kada zajedno djeluje."

Bešlić je posebno naglasio kako projekt nije imao "naredbodavce", već su ga vodili domaći ljudi, uz pomoć prijateljskih zemalja. Dodao je:

"Isto tako, pomoći će nam u stalnoj zaštiti i očuvanju povijesnog urbanog okružja Mostara. Sada moramo intenzivno raditi na ispunjavanju UNESCO-ovih uvjeta – usvajati zakone, formirati fond za zaštitu i unificirati procedure."

Važnu ulogu u upisu imali su i tadašnja veleposlanica BiH u Parizu Željana Zovko, direktor Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum, te čelnici PCU-a Rusmir Ćišić, Tihomir Rozić i Ferhat Mulabegović.

"Borba za upis bila je velika, konkurencija snažna. Bio je to veliki ekonomski, kulturni i povijesni dobitak za našu zemlju," istaknula je veleposlanica Zovko, prisjećajući se i izložbe u sjedištu UNESCO-a u Parizu koja je prethodila odluci.

Dvadeset godina kasnije, Stari most nije samo simbol obnove i suživota, već i trajni podsjetnik na to što se može postići kada postoji volja, znanje i zajedništvo. Iako su političke prilike danas, kako ističu mnogi, složenije nego tada, ostaje nada da će Stari most i dalje biti svjetionik boljih vremena – za Mostar, BiH i sve njezine narode.