Josip Broz-mafijaš skroz

Ovu tvrdnju u svojoj knjizi 'Štakorska rupa koju treba držati na oku' iznosi Coleman Armstrong Mehta, magistar povijesti na Državnom sveučilištu Sjeverne Kalifornije, piše beogradski Blic.

Koristeći materijal sa koga je tek nedavno skinuta oznaka 'strogo povjerljivo', kao i seriju razgovora sa šefom CIA u Beogradu od 1948. do 1951., Mehta prati razvoj odnosa Jugoslavije i SAD, a prije svega njihovih obavještajnih službi. Sigurno najuzbudljiviji dio knjige je upravo priča o izdaji Sovjetskog saveza i Titova odluka da se okrene Americi.

Mehta navodi da je krajem studenog 1950. godine Frank Wisner, šef Ureda za koordinaciju politike, ogranka CIA za tajne operacije, počeo pregovore sa Vladimirom Velebitom, zamjenikom jugoslovenskog ministra za vanjsku trgovinu o mogućnostima sklapanja obaveštajnog sporazuma između dviju zemalja. Wisner je smatrao da bi takva suradnja pomogla jugoslovenskoj Upravi državne bezbednosti (UDBA) 'u domeni psihološkog ratovanja'. CIA bi također pomogla Jugoslaviji da uspostavi sistem brze komunikacije u slučaju sovjetske invazije, prenosi Blic.

Jugoslavija Sovjetskom Savezu rekla da se MIG-15 srušio

Nije prošlo ni tjedan dana od sklapanja sporazuma kad je Jugoslavija ponudila Amerikancima sovjetski jurišni avion MiG-15, koji se odlično pokazao u Korejskom ratu i koji je veoma interesirao američke inženjere.

Jugoslavija je priopćila Sovjetskom Savezu da se MiG srušio na teritoriju Jugoslavije i odbila da dozvoli sovjetskim obavještajcima da pređu njenu granicu, ističući da je avion nepovratno oštećen i da mu nema spasa. A onda je ponuđen Sjedinjenim Državama pod uvjetom da šef operacija CIA u Beogradu organizira transport letjelice.

Amerikanci su tijekom Korejskog rata nudili nagradu od 100.000 dolara za svaku informaciju o sovjetskom avionu MiG-15. Prvi avion koji su dobili bio je upravo ovaj koji su isporučile jugoslovenske vlasti. Sljedeći je u posjed Amerike došao tek dvije godine kasnije, 1953. godine.