FOTO/VIDEO  Hrvat koji je osnovao Meksičku mafiju i ušao u krvavu legendu

Život Josepha Morgana bio je život dostojan hollywoodskog filma. U jednom od njih je na kraju i završio lik inspiriran Morganom za što je troje ljudi platilo životom. Većinu je svojeg života od 17. godine proveo po zatvorima, a u povijesti Meksičke mafije upisan je kao jedan od njenih osnivača i najmoćnijih članova, piše 24sata.hr.

Joseph Morgan rođen je u okrugu San Pedro, u Los Angelesu, 10. travnja 1929. godine. Bio je sin Amerikanca i Hrvatice, a majka ga je odgajala potpuno sama. Još kao dijete je postao član bandi koje su harale istokom Los Angelesa, a već u 17. godini života osuđen je za brutalno ubojstvo supruga svoje 32-godišnje djevojke.

Kažnjen je s devet godine zatvora nakon čega je smješten u državni zatvor San Quentin gdje je postao najmlađi zatvorenik u njegovoj povijesti. Tamo se brzo sprijateljio s Latinoamerikancima koji su ga prihvatili kao ‘svojeg' zbog njegove povijesti u uličnoj bandi ‘El Hoyo Soto Marvilla'.

Iz San Quentina je pušten 1955. godine, a iza rešetaka se vratio već sljedeće godine nakon oružane pljačke u kojoj je ukrao 17 tisuća američkih dolara. Tada je smješten u odgojnu ustanovu za mlade u kojoj je s još nekoliko Latinoamerikanaca osnovao Meksičku mafiju, zatvorsku bandu čiji su članovi ubrzo postali latinoamerički zatvorenici diljem SAD-a.

Josephov utjecaj i moć brzo su rasli, a Meksička mafija (poznata i kao ‘La Eme' - slovo ‘M' na španjolskom jeziku) ubrzo je stekla reputaciju jedne od najopasnijih i najnasilnijih zatvorskih bandi u zemlji.

Joseph je bio ‘kum' Maksičke mafije kojeg su mlađi članovi bande, koje je mentorirao, zvali ‘Papa Joe'. Njegovi suradnici i članovi bande su ga obožavali i opisivali kao ‘vrlo inteligentnog' i ‘vrlo lukavog biznismena'. Upravo je on bio na čelu najunosnijeg posla Meksičke mafije - dilanja drogom.

Zahvaljujući njegovim vezama s meksičkim kartelima, on je orkestrirao uvoz čistog heroina i kokaina iz Meksika, kao i njihovu distribuciju diljem cijele američke Zapadne obale.

‘La Eme' je postala prva zatvorska banda koja je svoj posao proširila i izvan zatvorskih ćelija. Područje djelovanja proširili su toliko da su im svi dileri na njihovom teritoriju morali plaćati ‘poreze' što je bandi na mjesečnoj razini donosilo stotine tisuća dolara. A s novcem je došla i još veća moć.

Zahvaljujući tome što je bio bijelac europskog podrijetla, Morgan je imao odlične veze s talijanskom mafijom, a savez je sklopio i s Arijevskim bratstvom (koje je inače mrzilo Latinoamerikance) kako bi nadjačali crnačku bandu ‘Black Guerilla Family'.

La Eme je često angažirao ‘arijevce' za izvršavanje atentata, a prvi veći udarac bandi je stigao 1972. godine kada je suparnička latinoamerička banda ‘Nuestra Family' ubila Morganovog najbližeg suradnika Rodolfa Cadena. Dogodilo se to usred Cadenovih napora da sve latinoameričke bande ujedini pod jedan ‘sindikat'.

Cadenovo ubojstvo započelo je jedan od najvećih ‘zatvorskih ratova' u povijesti SAD-a, a članovi Meksičke mafije i danas imaju ‘ubij na licu mjesta' politiku prema članovima Nuestre.

Godine 1976. Morgan je opet izašao na slobodu. Oženio se sa svojom djevojkom Jody koja mu je rodila dvoje djece. No, uskoro je opet osumnjičen za trgovanje drogom nakon čega je pobjegao u Utah. Tamo je uhićen godinu dana kasnije. Iako je priznao zločin te je zbog toga 1978. godine osuđen na relativno blagu kaznu, Morgan se više nikada nije vratio na slobodu.

Naime, jedan od članova meksičke mafije odlučio se osvetiti bandi. Pred sudom je svjedočio protiv Morgana i optužio ga za brojna ubojstva kako unutar, tako i izvan zatvora. Hrvatski je ‘kum' nakon toga osuđen na doživotnu kaznu zatvora te je smješten u najčuvaniji odjela zatvora ‘Pelican Bay'.

Njegov rad tamo, dakako, nije završio. Nastavio je mentorirati mlađe članove bande koji su ga opisivali kao ‘savršeno smirenu i strpljivu očinsku figuru', a u zatvoru je postao svojevrsna živuća legenda i, tvrde mnogi, ‘najmoćniji član u povijesti bande'.

Članovi su mu bili toliko vjerni da su primjerice 1991. godine u jednom od američkih zatvora s 26 uboda ubili zatvorenika koji je ružno pričao o ‘Bijelom kumu' (to mu je bio još jedan od nadimaka).

Početkom devedesetih Morgan je svim savezničkim bandama zabranio pucnjavu na ulicama Los Angelesa i zaista, punih šest mjeseci nakon toga nije zabilježen ni jedan incident. Njegova je riječ za tisuće gangstera značila ‘sveto pismo'.

Godine 1992. film ‘American Me' zatvorskoj je bandi donio nacionalnu i svjetsku slavu. Nezadovoljni filmom, La Eme je smaknula troje ljudi koji su radili na produkciji, a Morgan je digao tužbu protiv Universal Studiosa jer je jedan od likova bio inspiriran njime, a za to ga nisu tražili dopuštenje.

Godinu kasnije Morganu je dijagnosticiran neizlječivi rak. Umro je 9. studenog 1993. godine. Njegov lik i djelo i danas inspirira mnoge latinoameričke gangstere, a prisjećaju ga se pod nadimkom ‘Papa Joe' - ‘Otac Joe'.