Carina nam je najdetaljnije dosad obrazložila tko smije voziti automobile stranih registracija u Hrvatskoj

BIH, Hrvatska, Europska unija, Hrvatska, BIH, granica, carina, granica, blokada, granica, granični prijelazi, carina, humanitarna pomoć, carina, granica, granica, autobus, šverc cigaretama, šverc cigareta, Hrvatska, BIH, granica, svatovi, Glazbenik, carina, Hrvatska zemlja, postavljanje granica, granična kontrola, granični prijelaz, kontrola putnika, izvoz, izvoz, poticaji, poticaji ovčarstvu, Europska Komisija, carina, meso, zaraženo meso, Hrvatska zemlja, granica, granica između Hrvatske i BiH, granica, granica između Hrvatske i BiH, carina, carina i policija, carinski prekšaj, carina i policija, uvoz automobila, strane registracijske oznake, uvoz, roba, BIH, granica, carinik, svatovi, vijesti
Od Carinske uprave dobili smo dosad najopširniji odgovor na pitanje - tko smije, tko ne smije, koje su iznimke i sl. Stoga ga prenosimo u cijelosti, kako bismo izbjegli razne interpretacije i nejasnoće.

Odgovor Carinske uprave:

Uporabu vozila stranih registarskih oznaka u Republici Hrvatskoj može se tumačiti ovisno o tome:

-radi li se o vozilima registarskih oznaka zemalja članica Europske unije,
-radi li se o vozilima stranih registarskih oznaka iz trećih zemalja, odnosno zemalja koje nisu članice Europske unije (npr. Švicarska, BiH, Srbija...).

U nadležnosti Carinske uprave je Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (‘Narodne novine', br. 15/2013, 108/2013 i 115/2016) i Pravilnik o posebnom porezu na motorna vozila (‘Narodne novine', broj 1/2017), kojima je reguliran sustav oporezivanja motornih vozila posebnim porezom na motorna vozila. Predmet oporezivanja su motorna vozila namijenjena za uporabu na cestama u Republici Hrvatskoj na koja nije obračunat i plaćen posebni porez u Republici Hrvatskoj, a koja se registriraju sukladno posebnim propisima.

Prema članku 8. stavku 3. Zakona smatra se da fizička osoba ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ako na području Republike Hrvatske stvarno boravi više od 185 dana u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih i poslovnih veza ili u slučaju kada poslovne veze ne postoje, ako postoje osobne veze koje ukazuju na blisku povezanost između osobe i mjesta u kojem prebiva na području Republike Hrvatske. Shodno tome, fizička osoba može koristiti vozilo registrirano u drugoj državi članici EU za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj bez ikakvih carinskih formalnosti, tj. nema obvezu prijavljivanja vozila nadležnom carinskom uredu, pod uvjetom da stvarno boravi u drugoj državi članici EU više od 185 dana u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih i poslovnih veza.

Prema članku 16. stavku 1. točki 1. Zakona, ne smatra se da je motorno vozilo nezakonito upotrebljavano na području Republike Hrvatske ako fizička osoba s prebivalištem u drugoj državi članici Europske unije koristi na području Republike Hrvatske motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici Europske unije u razdoblju, kontinuiranom ili ne, od najduže šest mjeseci za svako razdoblje od 12 mjeseci.

Ako fizička osoba ima prijavljeno prebivalište u državi članici EU-a, nije obveznik plaćanja posebnog poreza na motorna vozila za predmetno vozilo te isto možete koristiti za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj bez ikakvih carinskih formalnosti, tj. nema obvezu prijavljivanja istoga nadležnom Carinskom uredu pod uvjetom da stvarno boravi u drugoj državi članici više od 185 dana u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih i poslovnih veza.

Napominjemo kako su Carinska uprava i druga nadležna tijela ovlaštena tražiti od fizičke osobe sve isprave i podatke potrebne za utvrđivanje njezinog prebivališta, kao i u tu svrhu poduzimati po službenoj dužnosti sve druge potrebne mjere. Na fizičkoj osobi je teret dokazati ispunjavanje uvjeta glede prebivališta, ne samo formalnih (potvrda o prebivalištu) već i ostalih kao npr. plaćanje doprinosa, mirovinskog osiguranja, najam stana, i sl.

Ako fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upravlja motornim vozilom koje je registrirano u drugoj državi članici EU, a ne radi se o iznimkama propisanim člankom 17. Zakona, čini porezni prekršaj i nadležni carinski ured će joj naplatiti puni iznos posebnog poreza kao da je vozilo prijavila radi registracije u Republici Hrvatskoj i to neovisno tko je vlasnik vozila. Ako se dug ne podmiri vozilo može biti oduzeto. Također će biti pokrenut i prekršajni postupak, a novčana kazna je propisana prekršajnim odredbama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila te može iznositi od 5.000,00 kuna do 100.000,00 kuna.

U slučajevima iz članka 17. stavka 1. točaka 1. i 2. Zakona (ako je fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj zaposlena kod poslodavca u drugoj državi članici EU, a vozilo EU registarskih oznaka je u vlasništvu poslodavca ili ima registriran obrt ili slobodno zanimanje u drugoj državi članici EU, a vozilo je registrirano na ime nositelja obrta, odnosno slobodnog zanimanja ili je odgovorna osoba, partner, dioničar ili član trgovačkog društva ili poduzeća registriranog u drugoj državi članici EU, a vozilo je u vlasništvu tog stranog pravnog subjekta), potrebno je ishoditi odobrenje za izuzeće od plaćanja posebnog poreza na motorna vozila na način da se osoba prijavi Carinskoj upravi elektroničkim putem na adresu [email protected] prije prvog unosa motornog vozila na područje Republike Hrvatske te u daljnjem roku od pet dana od dana prijave, carinskom uredu nadležnom prema svom prebivalištu podnese zahtjev za izuzeće od plaćanja posebnog poreza na Obrascu ZI-MV (u Prilogu 2 Pravilnika). Odobrenje će se izdati jedino ako je nedvojbeno utvrđeno da je prvenstvena namjena motornog vozila obavljanje poslova ili uporaba izvan područja Republike Hrvatske, a s vozilom će se u Republiku Hrvatsku dolaziti povremeno.

Nadalje, sukladno članku 17. stavku 1. točki 3. Zakona fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koja je motorno vozilo EU registarskih oznaka unajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj državi članici EU (također i u slučaju posudbe vozila od osobe koja boravi u Republici Hrvatskoj do 185 dana, u situacijama kada se ne nalazi u vozilu za vrijeme dok istim upravlja osoba kojoj je vozilo posudila), radi kratkotrajne uporabe u Republici Hrvatskoj, smije biti u uporabi na području Republike Hrvatske najduže 15 dana od dana prijave Carinskoj upravi, u kojem roku motornim vozilom smije upravljati samo osoba koja ga je posudila ili unajmila. Osoba koja je unajmila, uzela u leasing ili posudila motorno vozilo dužna je prijaviti se Carinskoj upravi elektroničkim putem na adresu [email protected] prije ulaska na područje Republike Hrvatske. Fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja je motorno vozilo unajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj državi članici EU ne smije isto motorno vozilo ponovno koristiti na cestama u Republici Hrvatskoj u roku od godine dana od dana prethodne prijave. Neprijavljivanje motornog vozila Carinskoj upravi u roku, uporaba motornog vozila nakon proteka propisanog roka ili uporaba prijavljenog motornog vozila na cestama u Republici Hrvatskoj u roku od godine dana od dana prethodne prijave smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na području Republike Hrvatske.

Uporaba strane robe na carinskom području Unije (država članica EU), u konkretnom slučaju automobila registarskih oznaka iz trećih zemalja, može se dozvoliti u okviru postupka privremenog uvoza. Postupak privremenog uvoza prijevoznih sredstava reguliran je odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2015/2446 (SL L 343/1, 29.12.2015.) a temeljem Aneksa C Konvencije o privremenom uvozu (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 16/98, 8/99,1/03, 8/03).

Sukladno navedenom, pravo na privremeni uvoz osobnog automobila uz oslobođenje plaćanja carine i poreza može se ostvariti uz ispunjavanje sljedećih uvjeta - prijevozna sredstva za privatnu uporabu:

- moraju biti registrirana na teritoriju različitom od teritorija privremenog uvoza,

- moraju biti registrirana na ime osobe sa sjedištem ili prebivalištem na teritoriju izvan teritorija privremenog uvoza,

- moraju ih uvesti i koristiti osobe koje žive na tom teritoriju.

Također, prijevozna sredstva za privatnu uporabu mogu koristiti treće osobe kojima je dana punomoć od strane osoba kojima je odobren privremeni uvoz. Propisano je da ukoliko prijevozna sredstva upotrebljava privatno treća osoba s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Unije, potpuno oslobođenje od uvozne carine odobrava se pod uvjetom da je tu osobu korisnik odobrenja propisno ovlastio u pisanom obliku.

Upravo stoga, primjerice, motornim vozilom stranih registarskih oznaka može u Republici Hrvatskoj upravljati isključivo strani državljanin s prebivalištem, odnosno poslovnim nastanom u zemlji registracije, drugi strani državljanin koji ima prebivalište, odnosno poslovni nastan u nekoj trećoj zemlji, kao i hrvatski državljanin koji ima uobičajeno mjesto boravka u inozemstvu, pri čemu se odnosno vozilo može sveukupno nalaziti i koristiti u Republici Hrvatskoj/EU najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, nakon čega odnosno vozilo mora napustiti carinsko područje Unije/RH.

Dakle, hrvatski ili strani državljanin koji ima uobičajeno mjesto boravka u Republici Hrvatskoj (što podrazumijeva boravak u RH od 185 i više dana u godini, kontinuirano ili s prekidima) ne smije koristiti vozilo stranih registracijskih oznaka u Republici Hrvatskoj, neovisno što eventualno posjeduje vozačku dozvolu zemlje registracije.

Ako se utvrdi da je vozilo stranih registarskih oznaka nezakonito korišteno na teritoriju Republike Hrvatske, carinski ured donosi rješenje o naplati carine, poreza na dodanu vrijednost i posebnoga poreza na motorna vozila. Pored navedenoga, carinski ured izdaje i prekršajni nalog po odredbama članka 64. stavka 1. Zakona o provedbi carinskoga zakonodavstva Europske Unije, kojim je zapriječena novčana kazna od 2.000,00 do 50.000,00 kuna za fizičku osobu koja je počinila prekršaj, a temeljem članka 30. istoga zakona može i privremeno oduzeti robu u svrhu osiguranja naplate javnih davanja (carine, poreza na dodanu vrijednost i posebnoga poreza na motorna vozila).

Napominjemo da su ovlašteni službenici Carinske uprave i drugih nadležnih tijela Republike Hrvatske ovlašteni tražiti od fizičke osobe sve isprave i podatke (npr. ugovor o radu, potvrda o zaposlenju, prijava boravka, putni nalog i slično te pisano ovlaštenje vlasnika - ako se službeno vozilo koristi u privatne svrhe) potrebne za utvrđivanje njezina prebivališta odnosno boravišta i prava korištenja vozila na teritoriju RH pa je zato potrebno da ih se posjeduje u vozilu.

Detaljnije informacije o korištenju motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU na području Republike Hrvatske kao i o privremenom uvozu prijevoznih sredstava možete pronaći na web stranici Carinske uprave.