Alkoholizam: Problem u Hrvatskoj

kavane, BIH, kriza, alkohol, piće, tablete, pijanstvo, alkohol, izbaciti alkohol, ovisnici o alkoholu i kocki, kava alkohol mamurluk, istraživanja o učinku alkohola, konzumacija alkohola, alkoholizam, ovisnica alkohol, pića, oprez, izbjegavanje, alkohol, problemi, liječenje, alkoholičar, alkoholizam, ovisnica alkohol, konzumiranja ilegalnog alkohola, indija, rakija, znanstvenici, alkoholizam, virus, alkohol, konzumiranje alkohola , konzumacija alkohola, momačka, momačka večer, Mostar
Dodatan je problem što će dijete roditelju reći da ga društvo neće prihvatiti, ako ne pije .
Naizgled bismo rekli da 12,8 litara alkohola godišnje koliko prosječno popije građanin Hrvatske nije puno.

Ipak, ova količina svrstava Hrvate uz bok Rusima, a prema podatcima Edukacijsko-rehabilitacijskog centra u Zagrebu, u Hrvatskoj je oko 200 tisuća alkoholičara.

Nažalost, to je broj registriranih, jer statistike Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara kažu - alkoholičara je nekoliko puta više.

- Da ih imamo samo 200 tisuća, to bi bilo sjajno, no to je samo broj registriranih. Oko milijun osoba u Hrvatskoj ima problem s alkoholom, a dodatan je poražavajući podatak što je dobna granica pala na samo 13 godina. Prvi susret s alkoholom djeca dožive već u petom razredu, a do sedmog i osmog razreda dio njih već su alkoholičari - upozorava Dražen Žagi, dopredsjednik HSKLA, dodajući da je problem alkoholizma kod mladih u tome što nakon otrovanja alkoholom ne odlaze na odjele psihijatrije, već ih, kaže Žagi, društvo skriva na odjelima pedijatrije.

Kad bi se liječili na psihijatriji i potom registrirali u klubovima liječenih alkoholičara, smatra Žagi, tada bi maloljetni alkoholičari i mogli biti spašeni. Ovako, kad ga skrijemo, tvrdi, od alkohola će se otrovati još puno puta, umjesto da pokušaju preventivno liječenje na vrijeme u nekom od 210 klubova liječenih alkoholičara u Hrvatskoj.

- Svaki klub primio bi maloljetnika i tamo bi imao pomoć stručnog djelatnika, socijalnog radnika ili psihologa. Da dijete samo sluša o problemu i posljedicama alkohola već bismo učinili puno, a ono bi vidjelo da nije na pravom putu. Roditelji, u strci za zaradom i poslom, pojma nemaju u kojem je dijete problemu - upozorava Žagi, dodajući da jedan pijani vikend roditelji ne uzimaju zaozbiljno, a dodatan je problem taj što će dijete roditelju reći da ga ako ne pije društvo neće prihvatiti.

- Dobrih zakona nitko se ne pridržava pa pomaka nabolje nema. Kad bi roditelji čija maloljetna djeca bivaju zatečena na ulici nakon 23 sata platili kaznu, dva puta bi razmislili. Ovako, ne kažnjavaju se roditelji, a rijetko i ugostitelji koji maloljetnicima toče alkohol i sve se vrti u začaranom krugu. To sve utječe na agresiju kod mladih, na njihovu psihu koja se neizbježno uništava. Uzmemo li u obzir da se mozak razvija do 25. godine, možemo zaključiti što se kod njih događa kad se okrenu čašici već u osnovnoj školi. Osim toga, mladi smatraju da ih društvo, ako ne piju, neće prihvatiti. Tome treba stati na kraj neprestanim edukacijama, prevencijama i pričom o tome da alkohol ne donosi ništa dobroga - kaže Žagi.

DEČKI NA PIVU I VINU, DJEVOJKE VOLE "ŽESTU"

Kao i na cigaretama, uskoro bi upozorenje o štetnosti alkohola moglo stajati na svakoj boci vina. Rezultat je to rezolucije koju je izglasao Europski parlament. Dodajmo da su mišljenja naših europarlamentaraca podijeljena, a vinari odbijaju takvu mogućnost. Žagi kaže kako sumnja da će upozorenje stati na kraj alkoholu. "Kod nas su vino i pivo prehrambeni proizvod i mislim da neće biti puno koristi od toga. Muška je populacija, i to već 13-godišnjaci, na pivu i vinu, dok djevojčice, djevojke i žene preferiraju žesticu. Nitko nikoga u kafiću ne pita za godine, baš kao ni u prodavaonici. U konačnici, maloljetnik će zatražiti od starijeg kolege da mu kupi alkohol. S upozorenjem ili bez njega", kaže Žagi.

U OSIJEKU OKO DESET TISUĆA REGISTRIRANIH ALKOHOLIČARA

Samo u Osijeku registrirano je oko 10.000 što liječenih, a što osoba kojima je alkohol prouzročio velike zdravstvene probleme. Kao i u ostatku Hrvatske, tako je i u Osijeku realna brojka nekoliko puta veća. Loše socijalno stanje najčešći je uzrok prve čašice više, a za razliku od muškaraca koji zbog nedostatka novca i nemoći uzdržavanja obitelji posežu za alkoholom, žene će to učiniti zbog nezaposlenosti, ali i emocionalne praznine i nedostatka pažnje u obitelji.

REKORD od 7,44

Rekordno promila alkohola u krvi izmjereno je 2003. godine jednom Makaraninu. On je neslavni hrvatski rekorder