Za tri godine solarne elektrane zauzele 3.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u RS-u

Republika Srpska je za tri godine ostala bez više od 3.000 hektara poljoprivrednog zemljišta na kojem su umjesto žitarica uglavnom „nikli“ solarni paneli, podaci su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Nakon višegodišnje sustavne uzurpacije, resorno ministarstvo konačno je odlučilo reagirati te je od jedinica lokalne samouprave zatražilo da se s takvom praksom prekine, uz poziv inspekcijskim tijelima da provedu nadzor, prenosi Direkt portal.

Podsjećaju kako je poljoprivredno zemljište, sukladno zakonu, prirodno bogatstvo i dobro od općeg interesa te se mora koristiti za poljoprivrednu proizvodnju i ne smije se koristiti u druge svrhe.

Međutim, prema podacima kojima Ministarstvo raspolaže, potvrđeno je da se površine poljoprivrednog zemljišta iz godine u godinu znatno smanjuju, ponajprije zbog izgradnje, dok se sredstva prikupljena po osnovi prenamjene zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, zakupa i koncesijskih naknada uglavnom troše nenamjenski.

Tako je tijekom 2022. godine 588,07 hektara poljoprivrednog zemljišta prenamijenjeno u nepoljoprivredno, u 2023. godini 1.141,13 hektara, a u prošloj godini 1.335,08 hektara, od čega je na više od 60 posto površina postavljena solarna postrojenja.

S druge strane, po osnovi prenamjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe te po osnovi koncesijskih naknada, u proračune jedinica lokalne samouprave u 2024. godini uplaćeno je 2,77 milijuna konvertibilnih maraka.

Uz navedeno, utvrđeno je i da je znatno povećana prenamjena poljoprivrednog zemljišta prve do četvrte bonitetne klase.

Ovakav negativan trend, ocjenjuju u Ministarstvu, posljedica je izgradnje solarnih elektrana koje, kako navode, uopće nisu predviđene provedbenim niti strateškim dokumentima prostornog uređenja.

„Trajni gubitak poljoprivrednih površina u Republici Srpskoj, osobito oranica visokih bonitetnih klasa, uz nenamjensko trošenje sredstava prikupljenih po toj osnovi, ne može se ničim opravdati, posebno ako se uzme u obzir činjenica da je izgradnja solarnih elektrana moguća na neplodnim i rekultiviranim površinama, kršu, zatvorenim rudnicima, odlagalištima, jalovištima i drugim površinama na kojima nije moguće obavljati poljoprivrednu proizvodnju“, poručuju iz resornog ministarstva.

U dopisu upućenom jedinicama lokalne samouprave ističu kako je poljoprivredno zemljište dobro od općeg interesa, ograničen i neobnovljiv resurs, zbog čega njegova zaštita i očuvanje za buduće generacije nije samo obveza ministarstva, već i jedinica lokalne samouprave te svih drugih republičkih tijela.

„Uvažavajući navedeno, ovim aktom tražimo da se, u cilju očuvanja poljoprivrednog zemljišta od daljnje degradacije uslijed prenamjene u nepoljoprivredne svrhe, postupa u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu“, navodi se u dopisu.