Balkan 'navalio': Njemačka ne stiže obraditi zahtjeve za radne vize

Odlazak u Njemačku
Ilustracija/Hercegovina.info
U prvoj polovini 2018. u šest zemalja zapadnog Balkana postavljeno je 52.000 zahtjeva za radnim vizama, što je dvostruko više nego u istom razdoblju 2015., javlja Der Spiegel pozivajući se na interne spise Ministarstva vanjskih poslova.

Nadmašeni kapaciteti
Broj zahtjeva za vizama uvelike je nadmašio kapacitete naših konzularnih predstavništava, što je urodilo rastućim brojem pritužbi predstavnika gospodarstva, politike i civilnog društva, stoji u internom dokumentu.

Istodobno se procjenjuje da bi se, ako se ovaj problem želi savladati, broj zaposlenih u pogođenim konzularnim predstavništvima trebao učetverostručiti, a predlaže se i prebacivanje obrade zahtjeva na institucije u Njemačkoj, poput ureda Ministarstva unutarnjih poslova.

Vize su ključni instrument kontrole
zdavanje viza u inozemstvu je ključni instrument kontrole useljavanja od kojeg ne želimo odstupiti, priopćeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova.

Iz Ministarstva vanjskih poslova poručuju kako smatraju da je na njihovu ustanovu pao prevelik teret otkako je Njemačka pojačano u potrazi za stručnjacima iz inozemstva.

Kritika na račun ministarstva je neopravdana. Ako Njemačka želi postati moderna useljenička zemlja moraju se osigurati odgovarajuće birokratske strukture i u samoj Njemačkoj, rekao je državni tajnik u MVP-u Michael Roth.

Njemačkoj nedostaje 800.000 stručnih radnika
Njemačka je 2016. Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju proglasila nesigurnim zemljama čime su izgledi za stjecanje prava na azil za građane ovih zemalja u Njemačkoj smanjeni na najmanju moguću mjeru.

Istodobno je Njemačka olakšala pristup kvalificiranim radnicima iz ovih zemalja svom tržištu rada.

Najviše radnih viza dosad je izdano za sektore građevinarstva, gastronomije i njege osoba.

Njemačkoj, prema procjenama Saveznog ureda za rad, nedostaje oko 800.000 stručnih radnika.

 

(Hina)