Velečasni Zlatko Sudac: Nemojmo se bojati živjeti

Zlatko Sudac, religija, društvena zbivanja, Zlatko Sudac, čovjek i vjera, Zlatko Sudac, Zlatko Sudac, Zlatko Sudac, Sveta Krv, na Križu, Zlatko Sudac, religija, Zlatko Sudac, religija, Zlatko Sudac, atletičarka, Zlatko Sudac
Teoretski, svima bi nam trebalo biti jasno da se živi zbog Ljubavi, u Ljubavi, za Ljubav a ne zbog nekih dužnosti, profesionalnih obveza, poslova, briga, planova. Da, to bi, kao, trebalo biti svima jasno. Sve je potrebno, ali je ipak najpotrebnija Ljubav. No, u praksi to uopće nije tako i nije lako ostvarivo.

Ako je istina da čovjek živi koliko ljubi, tada se tom stvarnošću želi izreći i temeljna Istina Života. Ljubav je ta bez koje nema Života, nego je sve životarenje. Mnogi zombiji današnjice potvrđuju ovo pravilo. Ovo načelo vrijedilo bi još više za Vjeru, za život s Bogom a onda i sa svakim čovjekom, no je li tome baš tako?

Kad bismo sagledali sva moguća tumačenja uloge Ljubavi u vjerskom životu, a posebno zastranjenja na tom putu, tada dolazimo do tri mogućnosti življenja vjere:

1. Kao rob - u ropstvu i strahu, u nekom formalizmu i farizejizmu, držeći se slova zakona, paragrafa, ali gubeći srž, bit, dušu svega, Ljubav.
2. Kao trgovac - da bi nešto dobio za uzvrat, stekao, zaradio (dajem ti da mi daješ), uhljebiti se u vjeri gdje je u središtu pozornosti i djelovanja samo interes.
3. Kao Dijete Božje - cjelovito, iz Ljubavi.

Ove tri podjele tri su temeljna načina kako se vjera može živjeti. Preziremo grijeh i udaljujemo se od njega, ali zbog straha od kazne koja slijedi, živeći kao robovi daleko od slobode u kojoj se jedino rađa Ljubav. A ona je jedina kadra osloboditi nas i od ropstva grijeha. Ili, tražimo neku nagradu zbog održavanja zapovijedi Božjih i tako postupamo kao trgovci, čak smatrajući se boljima od drugih (hvala ti što nisam kao onaj carinik). Ili, konačno, u zahvalnosti živjeti i ljubiti Život sa svim izazovima, ali i udivljenjem što nam je darovan dar Života, dar rasta i spoznavanja, dar Ljubavi u svu Vječnost.

Nemojmo se bojati živjeti, jer tko se boji nije savršen u Ljubavi. "Vi, naime, niste primili duha ropstva da ponovno budete u strahu, već ste primili duha posinjenja kojim vičemo ABBA - OČE." (Rim 8,15).

Činjenica je da nitko ne može živjeti život umjesto nas, pa ni dragi Bog, stoga se s pravom pitamo:

Koja je naša životna etapa - strah, trgovina ili Ljubav? Zar je tako teško zaživjeti dostojanstvo Djeteta u sebi?!

VELECASNISUDAC.COM