Ilija Zovko: Sefer Halilović vjerna kopija Slobodana Miloševića s konca 80.-ih

Sefer Halilović, ratni zločin, bradina, Sefer Halilović, logor, Konjic, Jablanica, ratni zločin, Sefer Halilović, zapovjedi, ratni zločin, Sefer Halilović, BIH Dayton, Dayton, Bošnjaci, Hrvati, Uzdolske kalvarije, Grabovica, procesuiranje ratnih zločina, ratni zločini, Sefer Halilović, Crni labudovi, Zločini Armije BiH
Mi hoćemo Mostar kao jedinstven grad. i, ako Bog da, dobit ćemo ga jer neka nam pokažu na koji način misle da nam ga ne daju?" Riječi su to koje je u intervjuu za BIH agenciju "Polis" izrekao Sefer Halilović, čovjek koji je nedavno sjedio u Hagu pod optužbom za pokolje hrvatskih civila u BiH, a danas je kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.Kad bi Hrvatska bila ozbiljna država, i kad bi umjesto 'ministarke spoljnih poslova regiona' imala ministricu vanjskih poslova Hrvatske, tako nešto bi polučilo u najmanju ruku oštru prosvjednu notu susjednoj nesvrstanoj državi, a vjerojatno i poneku ozbiljniju sankciju.

Jer, kad Sefer, koji se već "iznimno istaknuo" u ratu napadima na Hrvate, i koji je jedan od najzaslužnijih, ako ne i najzaslužniji, za slom bošnjačko-hrvatskog savezništva u ratu u BIH i rat između Hrvata i Bošnjaka, prijeti Hrvatima da će milom ili silom ukinuti njihova ustavom zajamčena prava i konstitutivnost i stvoriti "unitarnu i jedinstvenu" BIH, to nije stvar preko koje bi i jedna država koja imalo drži do sebe smjela prijeći olako. Tim više što se radi o čovjeku koji je danas vođa političke stranke "BPS - Bosanskohercegovačka patriotska stranka", i kandidat za najviše mjesto u državi.

Prijeti Hrvatima - država će doći u ta mjesta i pokazati svoju snagu

Sefer Halilović dugi niz godina otvoreno provocira srpski separatizam u BiH, ali i otvoreno pokušava izjednačiti odgovornost Srba i Hrvata za ratne sukobe. U intervjuu za rečenu agenciju Sandžaklija Sefer se iznova vrlo agresivno obrušio na Srbe i Hrvate u BIH.

"Na ovaj ili onaj način Bosna i Hercegovina će biti cjelovita zemlja. Rekao sam Vam, isto se odnosi i na secesioniste iz Banja Luke kao i na one koji tako razmišljaju u zapadnom Mostaru: država Bosna i Hercegovina će, ako ja budem njen predsjednik i BPS u vlasti, doći na lice mjesta u ta mjesta i pokazati svoju snagu. Neće nama nikakvi lokalci kvariti sreću, odnosno svađati narod radi svojih lopovskih interesa jer ne prizivaju oni kojekakva odcjepljenja i entitete radi naroda već radi svojih lopovluka. Znate onu "Ne laje pas radi sela...", poručio je Halilović.

Političkim predstavnicima Hrvata u BiH koji zahtijevaju jednakopravnost, kao i prestanak pokušaja majorizacije nad hrvatskim narodima BiH poručio je da „ ne zazivaju treći entitet ... jer nema više ni hrvatske vojske ni dobrovoljačkih jedinica da im pomažu u tom naumu", provukavši još jedanput tezu o navodnoj agresiji Republike Hrvatske na BiH.

„Neka se oni koji zazivaju treći entitet i Mostar kao "stolni grad" ne raduju, neka ne likuju jer nema više ni hrvatske vojske ni dobrovoljačkih jedinica da im pomažu u tom naumu. Oni su upućeni na nas", priprijetio je nekadašnji načelnik Glavnog štaba vrhovne komande Armije BiH.

Opsjednut Mostarom i 'fašistima'

I unatoč činjenici što niti jedna bošnjačka politička stranka, zbog činjenice što Mostar ima skoro dvotrećinsku hrvatsku većinu, ne želi Mostar kao jedinstven grad, Sefer Halilović ovaj put tvrdi suprotno. Propagirajući iznenada Mostar „jedinstvenim gradom", nekadašnji haški osumnjičenik zapravo propagira i primjenu „jedinstvenih", odnosno unitarnih rješenja na cijelu BiH.

„Mi hoćemo i tražit ćemo Mostar kao jedinstven grad. I, ako Bog da, dobit ćemo ga jer eto neka nam pokažu na koji način misle da nam ga ne daju? Njihovo je Sarajevo koliko naše, ali će i Mostar biti zajednički i točka", naveo je Halilović, zaboravljajući pri tome činjenicu da u Sarajevu skoro niti nema Hrvata.

Hrvate je otvoreno proglasio fašistima, otvoreno zaprijetivši da „neće stvari ići više kako su išle".

„ Ne zanima me tko je tamo zadojen fašizmom, a ko nekakvim velikohrvatstvom, ima Velež da igra pod Bijelim brijegom i ima da se na Humu iznad Mostara vijori ogromna zastava Bosne i Hercegovine. Da vidim koje su snage koje će to spriječiti! Ne može Sarajevo biti zajedničko, federalna vlada za sve, a Mostar samo za Hrvate, ili je sve zajedničko, ili neće stvari ići više kako su išle i neka svi to znaju.", kazao je Halilović, koji se očito teško miri s frustracijama zadobivenih tijekom napadne operacije „Neretva 93", koja će ostati zapamćena jedino po zločinima na Uzdolu i Grabovici.

Zaprijetio je i hrvatskim tvrtkama koje posluju u BiH, optuživši ih za „isisavanje" novca iz te države.

„Nismo mi lud narod da dopuštamo da hrvatski Konzum iz BiH godišnje iznese milijarde maraka, a da mi zauzvrat, ne smijemo pronijeti BiH zastavu kroz ulice u Mostaru. Tome sa mojim izborom u Predsjedništvo BiH i BPS-om u vlasti dolazi kraj, budite sigurni", poručio je Sefer Halilović.

Mrzitelj Daytonske BiH

Nekadašnji haški osumnjičenik za zločine počinjene nad Hrvatima ide i dalje, pa kaže da će rušiti Dayton, što i nije novost. Ovaj, nekadašnji oficir JNA je oduvijek bio otvoreni zagovornik unitarne a veliki protivnik daytonske BiH.

"Ja kao budući predsjednik Predsjedništva BiH, ako Bog da, želim formirati jaku, bošnjačku, nacionalnu politiku, napraviti snažan nacionalni front koji će definisati naš nacionalni minimum ispod kojeg nijedan predstavnik Bošnjaka, ma ko bio, nikada ne smije ići i svi se oko njega moramo okupiti. Moj zadatak biće da reafirmišem ideju cjelovite i unitarne Bosne i Hercegovine i ojačam državnost naše zemlje na svakom njenom strateškom mjestu. Idem na Unu, Drinu, na Savu, u Neum, tamo zastave Bosne i Hercegovine moraju biti visoko podignute", kaže Sefer i dodaje da se država se mora uvažavati "na svakom njenom ćošku" - poručio je Halilović.Dodaje, također, da želi biti predsjednik Bosne i Hercegovine jer se njegove kandidature, kako kaže, boje oni koji se boje jake Bosne i Hercegovine.

U tome mu u prilog ide i novinar, koji krajnje neprofesionalno u pitanju sugerira i odgovore: "Danas mnogi u Bosni i Hercegovini grad Mostar nazivaju 'gradom slučajem', a njegovo bošnjačko stanovništvo 'građanima trećeg reda'. Zbog čega je to tako i kako biste vi popravili ovo stanje?", glasi jedno od pitanja.

"Mislio sam da oni koji su potpisali izdaju Hercegovine i Mostara, nakon agresije na našu zemlju, neće smjeti ni ući u Mostar", kaže Sefer Halilović na to.

"Bio sam šokiran kada sam shvatio da su postali vlast na istom mjestu koje su izdali i ostavili da crkava", tvrdi Halilović.

Otvoreno najavljuje i odbacivanje Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je završen višegodišnji ratni sukob u BiH.

"Bosna i Hercegovina će biti cjelovita država koja će radi ekonomskih, historijskih, geografskih, infrastrukturalnih, privrednih i svih drugih poveznica i prilika morati ići ka svom unitarizmu. (...) To neka svi zaborave. Bosna će biti država, bolje im je neka to svi prihvate s mirom jer nas je, Bošnjaka, 4.000.000 u zemlji i dijaspori i mi našu zemlju ne damo, a uz nas je i 500.00 Srba i Hrvata koji Bosnu i Hercegovinu vide kao svoju zemlju i rade za nju. Mi hoćemo mir, hoćemo normalnu zemlju i neće nas više ucjenjivati domaći feudalci i bjelosvjetske lopuže.", smatra čelnik BPS.

Ovo, i sve drugo što je rekao, teško je iščitati drukčije nego neuvijenu prijetnju. No Sefer Halilović zapravo samo otvoreno govori ono što velikobošnjački unitaristi preobučeni u "multietničare" u BIH zapravo misle, u čemu mnogi vide pokušaje provociranja velikosrpskog secesionizma, što bi moglo dovesti do podjele BiH po sadašnjim entitetskim granicama.

Građanska „Halilovićeva Bosna", bez obzira mislio on na prostor jednog entiteta ili na cijelu BiH, naravno, ne bi bila građanska, nego je to samo izgovor za majorizaciju Hrvata u Federaciji BiH, a Hrvata i Srba na prostoru cijele BiH. Kontinuitet je to dosadašnje velikobošnjačke politike koja već dugo nagriza duh Daytona, biraju Hrvatima "njihove" predstavnike, islamiziraju BiH i zapravo dugoročno ruše izglede za opstanak bilo kakve BIH.

Frustracije slične srpskim s konca 80-ih

Naravno, Sefer Halilović kao i drugi zagovornici unitarne BiH jako dobro znaju da Bošnjaci, jednostavno, nemaju kritičnu masu putem koje bi BIH pretvorili u nacionalnu državu bošnjačkog naroda - tipa Hrvatske ili Srbije, za što je ipak potrebno, čisto sociološki gledano, bar 80% homogenog stanovništva.

Istodobno, s tom se činjenicom iznimno teško mire, pa stoga to postaje uzrok frustracija sličnih onima koje su osamdesetih razorile Jugoslaviju. Tada su Srbi u Jugoslaviji bili u sličnom položaju kao Bošnjaci danas u BIH: sačinjavali su oko polovice stanovništva, a usto su Hrvati i Slovenci bili ekonomski puno uspješniji. Usto, Hrvati i Slovenci su stari katolički narodi, koji su se uspješno oduprli velikosrpskom projektu „Srba-triju vera", ali i Brozovim projektima stvaranja jugoslavenske katoličke crkve i jugoslavenske nacije.

Huntington je davno obrazložio zašto države koje objedinjuju narode iz dva različita civilizacijska subkonteksta dugoročno ne mogu opstati, a slučajevi SSSR-a, Čehoslovačke, Jugoslavije, Iraka, i mnogih drugih su mu dali za pravo. Hoće li te nacionalne frustracije Bošnjaka i želja za hegemonijom dovesti do dalje radikalizacije tamošnjeg stanovništva, kao i Srba osamdesetih, i dovesti na vlast nekog tko bi bio svojevrsni pandan Slobodanu Miloševiću, pitanje je o kome mnogi razmišljaju ne odbacujući pri tome takvu mogućnost. Ipak, pri tome upozoravaju da bi takav scenarij neizbježno vodilo u nove ratne sukobe.

Mogu li frustracije izroditi bošnjačkog Slobu Miloševića?

Analitičari su skloni vjerovanju da je Sefer Halilović upravo prototip osobe kakvu bi takva nabrušena atmosfera, prepuna frustracija, mogla izroditi u novog bošnjačkog čelnika. Halilović je bivši oficir JNA koji je za potrebe KOS-a 1990. i 1991. istraživao pokušaje naoružavanja MUP-a RH i ZNG-a, zbog čega je ratne 1991. promaknut u čin majora JNA. U svojim izvješćima Beogradu, odašiljanih tih godina iz Đakova, Hrvate je nazivao "ustašama", što uostalom čini i danas.

No, tek u trenucima kada su postrojbe JNA, krajem rujna 1991., s prostora Mostara i istočne Hercegovine krenule u napad na Dubrovnik, spalivši pri tome i hrvatsko selo Ravno, istupa iz JNA i odlazi u Sarajevo, gdje radi plan obrane Sarajeva koji je krajem 1991. godine i odobren. Utemeljitelj je Patriotske lige, paravojne snage pod nadzorom Alije Izetbegovića i stranke SDA, iz koje će tek kasnije izrasti Armije BIH, a on njen prvi zapovjednik.

U svojoj "Direktivi za obranu suvereniteta i integriteta BiH", koja je bila temelj ratnog djelovanja Patriotske lige, napisanoj 25. veljače 1992., Halilović je odredio "zaštitu muslimanskog naroda" i "očuvanje integriteta i cjelovitosti BiH". Kao neprijatelje „muslimanskog naroda i cjelovitosti BiH, već tada je okarakterizirao SDS i HDZ, pokazujući tako da je bošnjačko-hrvatski sukob planiran još u veljači 1992. godine.

Sudjelovao je u izradi planova bošnjačkih čelnika o prihvatu prognanika s većinskih srpskih područja i njihovom naseljavanju na područja u kojima su tradicionalno Hrvati činili većinsko stanovništvo, kako bi se promijenila dotadašnja etnička struktura stanovništva i do tada većinski hrvatski krajevi pretvoreni u većinsko bošnjačke. Takva politika pokazala se vrlo uspješnom na područjima pod nadzorom Armije BiH, ali je postala jedan od generatora izbijanja hrvatsko-bošnjačkog sukoba na području središnje Bosne.

Kreator bošnjačko-hrvatskog sukoba

U travnju 1993., zajedno s Ejupom Ganićem, na sastanku u prostorijama Željezare Zenica, održanom s vojnim vrhom Trećeg korpusa Armije RBiH, pozivajući se na dogovor s Alijom Izetbegovićem, koji je tada boravio u Ženevi, zahtijevao je napad na Hrvatsko vijeće obrane.

Dostupni pokazatelji tvrde da je upravo Sefer Halilović u Visoko doveo islamisitičke ekstremiste - teroriste i četiri vojna instruktora, tri iz Irana i jednog iz Kuvajta. U sklopu napadne operacije ARBiH, u rujnu 1993., vodio je napade Armije RBiH u sjevernoj Hercegovini i dolini Neretve, a pod njegovim izravnim zapovjedništvom u rujnu 1993. počinjeni su pokolji nad Hrvatima u Uzdolu i Grabovici. Njegov originalni plan za uništenje HR Herceg Bosne i zamišljeni proboj do Neuma i Ploča, poznat pod kodnim nazivom "Neretva 93", pokrenut je nakon potpisivanja primirja sa srpskom stranom, zaustavljen je od strane postrojbi HVO-a na prijevoju Vrdi, sjeverno od Mostara.

Nakon rata počinje se baviti pisanjem, a okušao se i u politici. Godine 1997. izdaje knjigu "Lukava strategija", a zanimljivo je da su u Hrvatskoj tu knjigu promovirali Martin Špegelj i Stjepan Mesić. Ubrzo postaje i zastupnik u Parlamentu BIH, ali njegov relativno brz politički uspon prekinula je optužnica iz Haga. U rujnu 2001. međunarodni sud ga je optužio za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Uzdolu i Grabovici 1993. godine. Međutim, četiri godine kasnije oslobođen je optužbi, jer i unatoč očitoj zapovjednoj odgovornosti Haško tužiteljstvo nije uspjelo dokazati da je Halilović zapovjedio pokolje na Uzdolu i Grabovici.

Primjer haškog procesa zapovjedniku ARBiH Seferu Haliloviću analitičari navode kao potpuno suprotan primjer procesa najistaknutijem hrvatskom političaru s prostora središnje Bosne Dariju Kordiću, pitajući se: Da li je upravo zbog toga Halilović predodređen za novog bošnjačkog političkog čelnika?

 

Ilija Zovko