Nino Raspudić: U Hrvatskoj manjine imaju veća prava nego BiH Hrvati u svojoj zemlji

Nino Raspudić, Nino Raspudić, Božić, Nino Raspudić, Nino Raspudić, Nino Raspudić, prosvjedi, Nino Raspudić, prosvjedi, Nino Raspudić, BIH, Nino Raspudić, Nino Raspudić, Nino Raspudić, Ante Tomić, Nino Raspudić, javna tribina, SDP, Nino Raspudić, Nino Raspudić, Hrvati u BIH, Nino Raspudić, Hrvati, Hrvatska, hrvatska EU, hrvatsko pitanje u BiH, Beč, Nino Raspudić, kratki espreso, knjiga, Nino Raspudić, Nino Raspudić, Stolac, Nino Raspudić, antifašisti, Nino Raspudić, Aleksandar Stanković, Nino Raspudić
...večeras u sisačkom Velikom Kaptolu istaknuo je da je Hrvatska jedina zemlja koja je mirno promatrala političko eliminiranje svoga naroda u drugoj državi, te da u Hrvatskoj nacionalne manjine imaju veća prava nego bosansko-hercegovački Hrvati u svojoj zemlji.

Raspudić se tijekom predavanja osvrnuo i na poziciju Hrvata u BiH i odnos RH prema tom pitanju što je najviše pobudilo interes posjetitelja u prepunoj dvorani Velikog kaptola.

"Hrvatska je jedina zemlja koja je mirno promatrala političko eliminiranje svoga naroda u drugoj državi. Bojim se da Hrvati u Bosni i Hercegovini uskoro neće biti konstitucionalni narod već nacionalna manjina, a u Hrvatskoj nacionalne manjine imaju veća prava nego bosansko-hercegovački Hrvati u svojoj zemlji", istaknuo je.

"Ne smijemo sebi dozvoliti da budemo idioti. Ljudima je prekipjelo i žele razgovarati o tome gdje smo stigli kao država i društvo", ocijenio je Raspudić.

Najbolje što se dogodilo ulaskom Hrvatske u EU je to što se prestalo govoriti o ulasku u EU. Ništa se nije promjenilo, ocijenio je. Istaknuo je i da je puno veći legitimitet imao referendum za samostalnost Hrvatske, za koji je glasalo 90 posto, nego za ulazak u EU što je podržalo 29 posto birača.

Osim o svom viđenju stanja u Hrvatskoj godinu dana nakon ulaska u EU, govorio je i o tome koliko dijelimo europske vrijednosti, a koliko smo još (post)totalitarno društvo (od slučaja Perković do referenduma o braku).

Referendum o braku je bio, kaže, prekretnica - sada će se morati mudrije postupati s većinom u državi.

Lustracija u Hrvatskoj je trebala biti simbolički čin, a pokazala se, na slučaju Perković, kao stvarna potreba jer se vidjelo kakve moćne strukture vladaju državom, istaknuo je Raspudić.

Velik dio rasprave uključivao je i pitanje odnosa društva i političkih elita prema Domovinskom ratu.

Raspudić je odgovarajući na upit zašto se u školama malo uči o Domovinskom ratu kazao da je žalosno da se bavimo Drugim svjetskim ratom, a potpuno marginaliziramo posljednji pobjednički rat.

"Do sada smo trebali imati snimljeno barem 50 filmova koji se bave Domovinskim ratom, a imamo svega nekoliko koji uglavnom propituju hrvatsku krivnju. Nema ispričanih priča o junacima rata. Nije dovoljno branitelju dati mirovinu. Bitno je dostojanstvo", kazao je Raspudić.

Izvor: narod.hr