BiH među zemljama s najvećim potencijalom za eksploataciju energije vjetra - 14.09.2019

vjetroelektrane, direktor MiD-a, Kristijan Cvjetović, Tvornica »Motori i dizalice, 3. maj, Omegainvest, Slovenija, Janez Pretnar, vjetroelektrana, mesihovina, Simens, tvrtka Siemens , korupcija, pranje novca, VE Ivovik, Vlada HBŽ, Ministarstvo gospodarstva HBŽ, gradnja vjetroparka, vjetropark, Tomislavgrad, vjetroelektrane, vjetroelektrana, vjetropark, Gornji Brišnik, Tomislavgrad, mesihovina, gradnja vjetroparka, Podveležje, početak, početak izgradnje, vjetroelektrane, Široka draga, Livno, vjetroelektrane, vjetropark, vjetroelektrana, vjetropotencijali, eksploatacija vjetra, investicije, Njemačka, vjetroelektrana

Gradnja kopnenih vjetroelektrana u Europi mogla bi pokriti svjetske potrebe za energijom, pokazala je nova studija koju je objavio Svjetski ekonomski forum, prenosi portal aljazeera.net.

Istraživači britanskog Sveučilišta Sussexa i danskog Sveučilištau Aarhusu razvili su tehnike mapiranja ukupnih potencijala kopnenih vjetroelektrana širom Europe. Istraživanje pokazuje da bi Europa mogla proizvoditi 100 puta više energije u odnosu na trenutnu proizvodnju kopnenih vjetroelektrana.

Mapa koju su kreirali istraživači s dva sveučilišta prikazuje kako zemlje istočne Europe nude najveći potencijal za eksploataciju energije vjetra.

Potencijali regije

Bosna i Hercegovina i Makedonija u grupi su zemalja s najvećim potencijalom za eksploataciju energije vjetra. U tim zemljama vjetropotencijal je procijenjen na više od 6,2 MW po kvadratnom kilometru.

Srbija, Albanija, Kosovo i Crna Gora iz vjetroelektrana bi mogli proizvesti između 4,5 i 6,2 MW po kvadratnom kilometru.

Hrvatska i Slovenija svrstane su u grupu zemalja koje mogu proizvesti od 1,2 do 1,9 MW električne energije iz vjetroelektrana po kvadratnom kilometru.

Istraživanje pokazuje da je 46% europskog kopna pogodno za izgradnju vjetroturbina nakon izuzimanja urbanih sredina, vojnih postrojenja i drugih područja nepogodnih za eksploataciju vjetra.

Ako bi taj potencijal bio potpuno iskorišten, Europa bi mogla pokriti potrebe cijelog svijeta za energijom, i to do 2050.