Zovko na okruglom stolu o budućnosti Europske unije nakon Brexita

Željana Zovko
... Europske Komisije u Republici Hrvatskoj i Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) na okruglom stolu na temu „Budućnost Europske unije nakon Brexita".

Na okruglom stolu razgovaralo se o pitanjima koja se tiču scenarija budućnosti Europske unije nakon Brexita, položaja Hrvatske u novoj Europski uniji s 27 zemalja članica te odnosa sa zemljama u regiji.

Zastupnica Zovko je sudjelovala u panelu „Hrvatska i zapadni Balkan u redefiniranoj EU: Izazovi i mogućnosti" zajedno s Antunom Buklijašem, šefom analitičkog odjela u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH, Milanom Igrutinovićem s Instituta za europske studije iz Srbije, Aleksandrom Erakovićem, glavnim savjetnikom u Uredu premijera Crne Gore, te Zoranom Kurelićem, profesorom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom rasprave Zovko je naglasila da granica Hrvatske ne smije biti zadnja granica Europske unije, te da su ustavne promjene neophodne kako bi Bosna i Hercegovina postala dio europske obitelji.

„Zadnja granica EU treba biti što dalje od Hrvatske jer time Republika Hrvatska štiti svoj mir i stabilnost. Upravo su Hrvati u BiH taj integrativni faktor, ta poveznica i faktor stabilnosti. Ono što je učinjeno u Daytonu apsolutno nije korektno i dobro. Danas u BiH imamo Hrvate koji su u Federaciji građani drugog reda, a u Republici Srpskoj građani su trećeg reda. Smatram da su ustavne promjene neophodne da bi BiH ušla u EU. Mi, kao hrvatski zastupnici, naravno da se zalažemo da Bosna i Hercegovina dobije što prije kandidacijski status, ali prije svega treba ispraviti neke nepravde koje su napravljene u proteklih 10 godina s različitim odlukama Visokog predstavnika, a prva od njih bila bi promjena izbornog zakona", dodala je Zovko.