Zašto Trump želi Grenland i što bi to moglo značiti za NATO?

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je otvorio jedno od najosjetljivijih geopolitičkih pitanja današnjice poručivši kako Sjedinjene Američke Države trebaju preuzeti kontrolu nad Grenlandom iz razloga nacionalne sigurnosti. Pri tome nije isključio ni mogućnost uporabe vojne sile.

Iako se u javnosti spominjala i opcija kupnje otoka, Trump tvrdi da Grenland namjerava preuzeti „lakšim ili težim putem“. Njegove zahtjeve odlučno su odbacili čelnici Grenlanda, ali i Danska, članica NATO saveza pod čijom je nadležnošću taj poluautonomni teritorij, piše BBC.

Gdje se nalazi Grenland i zašto je važan SAD-u

Grenland, najveći otok na svijetu, smješten je na Arktiku između Sjeverne Amerike i Europe. Površinom od oko 2,2 milijuna četvornih kilometara čak je šest puta veći od Njemačke, ali ima svega oko 56.000 stanovnika, većinom pripadnika autohtonog naroda Inuita.

Njegov geografski položaj čini ga iznimno važnim za ranu detekciju mogućih raketnih napada te nadzor pomorskih pravaca u arktičkoj regiji. Još tijekom Hladnog rata Sjedinjene Države razmatrale su postavljanje nuklearnih projektila na otoku, no plan je napušten zbog tehničkih poteškoća i protivljenja Danske.

SAD od Drugog svjetskog rata upravlja svemirskom bazom Pituffik, nekadašnjom zračnom bazom Thule, koja i danas ima ključnu ulogu u sustavu ranog upozorenja na raketne prijetnje.

Više od 80 posto površine Grenlanda prekriveno je ledom, zbog čega većina stanovništva živi na jugozapadnoj obali oko glavnog grada Nuuka. Gospodarstvo se uglavnom temelji na ribarstvu, dok značajan dio proračuna dolazi kroz subvencije danske države.

Posljednjih godina raste interes za prirodne resurse Grenlanda, uključujući rijetke metale, uranij i željeznu rudu, a procjenjuje se i da otok skriva značajne rezerve nafte i plina. Otapanje ledenog pokrova uslijed klimatskih promjena moglo bi te resurse učiniti dostupnijima.

Iako su mineralna bogatstva često bila u fokusu Trumpove vanjske politike, posebice u odnosima s Ukrajinom, američki predsjednik tvrdi: „Grenland nam treba zbog nacionalne sigurnosti, a ne zbog minerala.“

U više je navrata upozorio na prijetnje iz Rusije i Kine poručivši da će, „ako SAD ne preuzme Grenland, to učiniti Rusija ili Kina“.

Trumpove izjave i pritisci

Trump je pojačao retoriku o preuzimanju Grenlanda nakon američke vojne akcije u Venezueli, tijekom koje su predsjednik Nicolás Maduro i njegova supruga privedeni i prebačeni u New York.

Grenlandski premijer Jens Frederik Nielsen na to je reagirao poručivši: „Dosta je. Ideja američke kontrole nad Grenlandom čista je fantazija.“

Unatoč tome, Trump i njegovi suradnici nastavili su s pritiscima. Bijela kuća potvrdila je da se razmatra više opcija, uključujući i „korištenje američke vojske“.

Na upit BBC-ja, Trump je izjavio: „Države moraju imati vlasništvo. Vi branite vlasništvo, ne najam. A mi ćemo morati braniti Grenland.“

Njegov bliski suradnik Stephen Miller poručio je kako „nitko neće ratovati sa SAD-om zbog budućnosti Grenlanda“.

Američki državni tajnik Marco Rubio navodno je zakonodavcima rekao da je plan SAD-a otok kupiti, a ne vojno zauzeti. Iz State Departmenta pritom naglašavaju da je fokus na „dugoročnim komercijalnim odnosima“ te da SAD i Danska imaju „zajedničke protivnike“ unutar NATO saveza.

Trump je prvi put pokušao kupiti Grenland još 2019. godine, no tada mu je poručeno da otok nije na prodaju. Ideju je ponovno aktualizirao po povratku u Bijelu kuću u siječnju 2025. godine.

Potpredsjednik JD Vance posjetio je Grenland u ožujku iste godine, optuživši Dansku da nedovoljno ulaže u sigurnost teritorija. Krajem 2025. Trump je imenovao i posebnog izaslanika za Grenland, Jeffa Landryja, koji je otvoreno govorio o mogućnosti da otok postane dio Sjedinjenih Država.

Reakcije Danske i NATO saveznika

Grenland nema vlastitu vojsku i nije samostalna članica NATO-a, ali u Savezu sudjeluje preko Danske.

Trumpov stav izazvao je šok u Kopenhagenu, koji tradicionalno ima bliske odnose s Washingtonom. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi pokušaj preuzimanja Grenlanda značio „kraj NATO-a“.

Zajedničku izjavu s njom potpisali su čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Španjolske, poručivši: „Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o međusobnim odnosima.“

Sredinom siječnja održan je sastanak američkih, danskih i grenlandskih dužnosnika u Bijeloj kući. Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen razgovore je opisao kao „iskrene, ali konstruktivne“, upozorivši da postoji „temeljno neslaganje“ te da je ideja osvajanja Grenlanda „potpuno neprihvatljiva“.

U međuvremenu su Francuska, Švedska i Njemačka najavile slanje vojnog osoblja na Grenland radi vojnih vježbi i jačanja sigurnosti.

Kako je Grenland završio pod Danskom

Iako se geografski nalazi na sjevernoameričkom kontinentu, Grenland je pod danskom upravom gotovo 300 godina. Američki interes za otok također traje desetljećima, a dvije administracije prije Trumpa bezuspješno su pokušavale pregovarati o njegovoj kupnji.

Do sredine 20. stoljeća Grenland je bio kolonija, siromašna i izolirana. Nakon nacističke okupacije Danske u Drugom svjetskom ratu, SAD je zauzeo otok i ondje uspostavio vojne i radijske baze, koje su ostale i nakon rata.

Sporazumom iz 1951. godine SAD je dobio pravo gradnje i održavanja vojnih baza, a 1953. Grenland je formalno postao dio Kraljevine Danske. Autonomija je proširena referendumom 1979. godine, kada je Grenland preuzeo većinu unutarnjih ovlasti, dok su vanjska politika i obrana ostale u nadležnosti Danske.

Što misle stanovnici Grenlanda

Nakon Trumpovih prijetnji početkom 2026. godine, grenlandski premijer Nielsen poručio je: „Dosta pritisaka. Dosta insinuacija. Dosta fantazija o aneksiji.“

Dodao je kako je Grenland otvoren za dijalog i razgovore, ali isključivo „kroz službene kanale i uz poštivanje međunarodnog prava“.

Istraživanja pokazuju da većina stanovnika Grenlanda podržava neovisnost od Danske, no istodobno ogromna većina odlučno odbacuje mogućnost da otok postane dio Sjedinjenih Američkih Država.

Najavljeni prosvjedi

Veliki prosvjedi protiv ambicija američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland očekuju se u subotu u nekoliko gradova Danske, uključivo u glavnom gradu, kao i u grenlandskoj prijestolnici Nuuku, javlja Hina.

Na društvenim mrežama više tisuća osoba kazalo je da namjerava sudjelovati na prosvjedima na Grenlandu i u Danskoj, u Kopenhagenu, Aarhusu, Aalborgu i Odensu, na inicijativu više grenlandskih organizacija.

"Cilj je poslati jasnu i jednoglasnu poruku u korist poštivanja demokracije i temeljnih ljudskih prava na Grenlandu“, objasnila je Uagut, nacionalna organizacija građana Grenlanda u Danskoj, na svojoj web stranici.