Vojni lider Burkine Faso poručio: 'Ljudi trebaju zaboraviti pitanje demokracije. Demokracija nije za nas'

Vojni vođa Burkine Faso, kapetan Ibrahim Traoré, izjavio je da demokracija “nije za njegovu zemlju” te da bi je građani trebali “zaboraviti”, u intervjuu emitiranom na državnoj televiziji.

Traoré, koji je na vlast došao vojnim udarom prije tri godine, ustvrdio je kako većina Afrikanaca ne želi demokratski sustav te da Burkina Faso razvija vlastiti model upravljanja, iako nije iznio konkretne detalje, piše BBC

Iako je nakon preuzimanja vlasti obećao povratak demokracije do srpnja 2024. godine, vlasti su neposredno prije isteka roka najavile produženje vojne uprave za dodatnih pet godina. U siječnju ove godine zabranjeno je djelovanje svih političkih stranaka, uz obrazloženje da je riječ o dijelu plana “obnove države”.

“Ljudi trebaju zaboraviti pitanje demokracije. Demokracija nije za nas”, poručio je Traoré, dodajući kako zapadne intervencije često donose nasilje.

Kao primjer naveo je Libiju, koja je nakon svrgavanja Muamera Gadafija, uz potporu zapadnih vojnih snaga, zapala u dugotrajnu političku nestabilnost i podjele.

“Gdje god pokušaju uspostaviti demokraciju, to je uvijek praćeno krvoprolićem”, rekao je Traoré.

Govoreći o zabrani političkih stranaka, ocijenio ih je podjelama i opasnima, tvrdeći da su nespojive s “revolucionarnim projektom” koji provodi njegova vlast.

“Istina je da je politika u Africi, barem u našem iskustvu, takva da je političar netko tko utjelovljuje sve poroke: lažljivac, ulizica i manipulant”, izjavio je.

Traoré nije ponudio jasan alternativni politički model, ali je naglasio kako Burkina Faso razvija sustav temeljen na suverenitetu, patriotizmu i mobilizaciji stanovništva, uz važnu ulogu tradicionalnih vođa i lokalnih zajednica.

U intervjuu je također istaknuo potrebu za ekonomskom i vojnom samostalnošću te poručio da rad od šest ili osam sati dnevno nije dovoljan za razvoj zemlje.

Njegovu vlast obilježavaju i optužbe za gušenje slobode govora te pritiske na oporbu, medije i civilno društvo. Pojedine organizacije navode i slučajeve kažnjavanja kritičara slanjem na prve linije fronta u borbi protiv islamističkih skupina.

Unatoč tome, Traoré je stekao značajnu podršku dijela javnosti u Africi zbog svoje pan-afričke retorike i kritike zapadnog utjecaja.

Burkina Faso, zajedno s Malijem i Nigerom, posljednjih godina se udaljila od suradnje sa zapadnim zemljama, osobito Francuskom, te se okrenula Rusiji u potrazi za vojnom pomoći u borbi protiv islamističkih pobunjenika.

Međutim, nasilje u zemlji i dalje traje. Prema izvješću organizacije Human Rights Watch, od dolaska Traoréa na vlast ubijeno je više od 1.800 civila, pri čemu se dvije trećine tih ubojstava pripisuju vojsci i savezničkim milicijama, a ostatak islamističkim skupinama.