Velika promjena u austrijskim školama, uvodi se nastava na hrvatskom jeziku

Austrijsko ministarstvo obrazovanja omogućit će nastavu na hrvatskom jeziku u austrijskim školama umjesto dosadašnjeg takozvanog BKS-a (bosanski, hrvatski, srpski), izjavila je u Zagrebu austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger. U Austriji je, naime, još uvijek na snazi preporuka iz 1996. godine o nerazdvajanju djece u školama prema etničkoj pripadnosti, prenosi Hina.

„Razgovarali smo s Ministarstvom obrazovanja koje će povući preporuku poslanu krajem devedesetih, a potom ponovljenu početkom 2000-ih godina. Naglasit će se autonomija škola, kojima će se omogućiti nastava na hrvatskom jeziku“, najavila je Meinl-Reisinger na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

Početkom 2024. godine Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske objavilo je da će austrijska pokrajina Štajerska od akademske godine 2024./2025. uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet nastave materinskog jezika u redovni školski sustav.

MVEP je tada tu odluku nazvao značajnim korakom prema poštivanju suvereniteta hrvatskog jezika u Austriji, budući da na saveznoj razini još uvijek postoji znanstveno neutemeljena preporuka Saveznog ministarstva obrazovanja, znanosti i istraživanja iz 1996. godine vezana uz nastavu materinskog jezika za bosanski, hrvatski i srpski, koja se temelji na načelu „nerazdvajanja prema etničkoj pripadnosti“.

Grlić Radman je najavu austrijske ministrice nazvao „sjajnom viješću“ te istaknuo da Hrvati u Austriji zajedno s Austrijancima u Hrvatskoj čine „jedinstven most za jačanje naših ukupnih veza“.

„Posebnu ulogu u našim odnosima ima hrvatska manjina u Austriji, koja danas broji oko 50 tisuća gradišćanskih Hrvata, kao i brojno hrvatsko useljeništvo“, rekao je Grlić Radman.

Naglasio je da je za Hrvate u Austriji posebno važno podučavanje hrvatskog jezika u austrijskom obrazovnom sustavu te da je s austrijskom ministricom razgovarao o potrebi da se uvaži činjenica da je riječ o službenom jeziku države članice Europske unije koji se ne bi trebao podučavati „u sklopu umjetnih tvorevina poput BKS-a“.

„Pacijent bi mogao otići“

Hrvatska je dio inicijative „Prijatelji Zapadnog Balkana“, koju je 2023. pokrenuo tadašnji austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg s ciljem pružanja potpore procesu proširenja Europske unije.

Stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana u fokusu su obje države, a proširenje Europske unije smatra se geostrateškim ulaganjem u mir, stabilnost i gospodarski rast cijelog kontinenta, rekao je Grlić Radman, posebno pozdravivši napredak Albanije i europski put Crne Gore.

Meinl-Reisinger je proširenje Europske unije nazvala središnjim interesom Unije i „strateški najvažnijim instrumentom jačanja suradnje“.

„U našem je primarnom interesu poduzeti odlučne korake prema proširenju jer će i zemlje u okruženju od toga imati koristi“, kazala je, istaknuvši Hrvatsku kao najnoviji primjer situacije u kojoj su obje strane na dobitku.

Naglasila je kako je za zemlje zapadnog Balkana važno dobiti jasnu perspektivu članstva. Proširenje EU-a usporedila je sa situacijom u kojoj pacijent dugo čeka liječnika koji mu stalno govori da će uskoro doći.

„U nekom trenutku taj će pacijent ustati i otići. Mislim da EU mora shvatiti da su države poput takvih ‘pacijenata’ koji bi u jednom trenutku mogli ostati bez strpljenja“, rekla je austrijska ministrica, upozorivši da bi eventualni politički vakuum mogle ispuniti „sile koje nam nisu bliske“.

Repatrijacija hrvatskih i austrijskih državljana

Grlić Radman zahvalio je austrijskoj ministrici i austrijskim institucijama na pomoći i suradnji u repatrijaciji hrvatskih državljana s područja Bliskog istoka.

Kazao je da je Austrija prevezla 29 hrvatskih državljana iz Rijada u Beč te još 17 iz Omana, dok je Hrvatska organizirala prijevoz za dvoje austrijskih državljana letovima koje je osigurala hrvatska vlada.

Dvije zemlje nastavljaju pratiti razvoj situacije i pozivaju na deeskalaciju kako bi se spriječilo širenje sukoba na ostale zemlje regije.

Grlić Radman je Austriju nazvao jednim od najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatske te istaknuo da postoji prostor za dodatno jačanje suradnje u područjima energetike, infrastrukture, obrane i inovacija.

Dvoje ministara ranije su u četvrtak posjetili Janafov terminal Žitnjak, a Meinl-Reisinger pritom je naglasila da je Hrvatska pouzdano energetsko središte za ovaj dio Europe.