Uzdrmana politika Angele Merkel

Angela Merkel, EU i SAD, Rusija, ukrajina, Angela Merkel, pravila EU-a, reforme, Bruxelles, Europska Komisija, Angela Merkel, grčka, premijer Grčke, Angele Merkel, Srbija, EU i Srbija, Angela Merkel, Njemačka, izbjeglice iz Sirije, izbjeglice, Njemačka, BDP, Angela Merkel, prosvjedi, berlin, Njemačka, Angela Merkel, Njemačka, Turska, Angela Merkel, Angela Merkel, Angela Merkel, burka, CDU/CSU, Angela Merkel, terorizam, Njemačka,, njemačka kancelarka, Angela Merkel, bundestag, Angela Merkel, Birališta u Njemačkoj, Angela Merkel, bundestag, CDU/CSU, Angela Merkel, bundestag, Angela Merkel, CDU/CSU
Zasad se najavljuje tek donošenje pooštrenih mjera da se lakše protjeraju oni koji prekrše njemačke zakone. Međutim, mnogi traže i ograničenje priljeva izbjeglica

»Mi to možemo«, mjesecima poručuje njemačka kancelarka Angela Merkel, sugerirajući da Njemačka može izdržati pritisak izbjegličke krize i primiti dosad nezabilježen broj izbjeglica i migranata. Dio njemačke javnosti, doduše, već dulje u to sumnja, pa i negoduje zbog nezapamćenog izbjegličkog vala. No, njemačka kancelarka nastojala je svoje sugrađane uvjeriti da Njemačka, najjače gospodarstvo Europe, može izdržati teret i držati otvorena vrata za više od milijun izbjeglica koji su, samo tijekom prošle godine, stigli u tu državu. »Mi to možemo«, ponovila je Merkel svojim sugrađanima i u tradicionalnom novogodišnjem obraćanju.

A onda se, praktički preko noći, mnogo toga promijenilo: zbog nasilja nad ženama koje se na Silvestrovo dogodilo u Kölnu i nekoliko drugih gradova, politika otvorenih vrata prema izbjeglicama, čiji je kreator i glavni zagovornik njemačka kancelarka, ozbiljno je uzdrmana.

Bijes javnosti
Angela Merkel već se dulje vrijeme suočava s kritikama na račun svoje politike prema izbjeglicama, pri čemu su posebno glasni kritičari iz njezine stranke, CDU-a, a još i više sestrinskog, bavarskog CSU-a. No, napadi u novogodišnjoj noći izazvali su bijes javnosti, jačanje antimigrantskih snaga te pojačali pritisak na njemačku kancelarku od koje i njezini stranački i koalicijski partneri traže da zaoštri stajalište prema izbjeglicama i migrantima.

Napade u Kölnu i drugim gradovima - zbog kojih je podneseno više stotina kaznenih prijava, a policijska istraga usmjerena je na tražitelje azila i ilegalne migrante - promptno su iskoristile kranje desničarske snage i antimigrantski pokreti u Njemačkoj kako bi ojačali svoju poziciju. Organizirali su prosvjede u nekim njemačkim gradovima, koje su pratili i protuprosvjedi. Huligani su, pak, u nedjelju ozlijedili desetak stranaca, uglavnom Pakistanaca. Njemački dužnosnici osudili su te napade i upozorili da je pogrešno i opasno povezivati sve imigrante s nasiljem.
No, zbog rastućih napetosti i zaokreta u javnom raspoloženju, jasno je da će njemačka vlada morati povući neki novi potez. Zasad se najavljuje tek donošenje pooštrenih mjera koje bi, među ostalim, trebale osigurati i lakše protjerivanje onih koji prekrše njemačke zakone. Međutim, sve su glasniji i oni koji tvrde da Njemačka ne može zadržati politiku otvorenih vrata i da hitno mora ograničiti priljev izbjeglica.

Odvajanje migranata

Zatvaranje njemačkih vrata imalo bi dalekosežne posljedice na izbjegličku krizu u Europi, prije svega na sve zemlje izbjegličke rute, uključujući i Hrvatsku, kao i na ljude koji se kreću tom rutom. Svjesni su toga i u nevladinim organizacijama koje se bave ovom temom, poput Centra za mirovne studije (CMS) koji je dio Inicijative Dobrodošli. Tea Vidović iz CMS-a stoga upozorava da države članice moraju odustati od partikularnih i jednostranih politika zatvaranja granica »koje rezultiraju humanitarnom katastrofom u zemljama na periferiji EU-a i zemljama koje graniče s EU-om«. Na pitanje očekuje li da njemačka kancelarka, pod sve jačim pritiscima, napusti politiku otvorenih vrata, naša sugovornica podsjeća da je dolazak izbjeglica u Njemačku »u neku ruku već ograničen politikom EU-a koja se vodi u zemljama Balkana i Turskoj« budući da od 18. studenog pristup organiziranoj ruti kroz Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju imaju samo osobe koje dolaze iz Sirije, Iraka i Afganistana.

- Osobe svih ostalih nacionalnosti »zapele« su na grčko-makedonskoj granici gdje im je na izbor ostala mogućnost da zatraže azil u Ateni te prođu kroz postupak azila. Inicijativa Dobrodošli osuđuje ovakvu politiku te smatra da je svako blanketno odvajanje migranata po nacionalnoj osnovi duboko nepravedno i pogrešno, ističe Tea Vidović koja poziva EU da pomogne svojim članicama i omogući »dostojanstven i primjeren prihvat za svaku pojedinu izbjeglu osobu«.

Hina