Upozorenje: Svijetu prijeti nova duboka kriza

Upozorenje: Svijetu prijeti nova duboka kriza

Sve su glasniji pozivi financijskim liderima najvećih svijetskih gospodarstava, koji se krajem ovog radnog tjedna sastaju radi odluke o preduzimanju odlučnijih mjera za razrješenje krize, pri čemu pomoć ne bi bila u tolikom obujmu kao paket od jednog bilijuna dolara iz ožujka 2009. godine, ali ipak jednako značajna kad je riječ o mjerama.

Glavni izazov je da se izbjegne da državna dužnička kriza s epicentrom u Grčkoj preraste u pravu bankarsku krizu, i to će biti središnja tema razgovora sastanka Grupe 20 najrazvijenijih svijetskih gospodarstava i onih s brzim rastom u četvrtak i petak, 22. i 23. rujna, u Washingtonu.

Takva kriza bi mogla zahvatiti i druge prezadužene europske države, što bi rezultiralo nekontroliranim bankrotima i ponovno bacilo tu regiju i svijet u cjelini u ekonomsku i financijsku krizu, smatraju analitičari Reutersa.

"Ušli smo u opasnu novu fazu krize. Da bismo iz nje isplovili, potreban nam je snažan politički vjetar u čitavom svijetu, liderstvo, a ne balansiranje na ivici", izjavila je izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde.

Političke prepreke rješenju krize su i dalje značajne, ali ako bar dijelove programa za rješenje krize odobre ministri financija i guverneri centralnih banaka država G20, a njihove vlade nastave da ih primjenjuju, stručnjaci ističu da bi turbulencije na tržištu trebale popustiti.

Pogoršanje krize potiču dva čimbenika: političko neslaganje unutar Europe oko toga u kojoj mjeri treba podržati prezadužene članice eurozone, koje primjenjuju oštre mjere štednje, kao i ranjivost europskog bankarskog sustava, posebno u Francuskoj, gdje banke posjeduju 671,6 milijardi eura vrijedne obveznice članica eurozone s visokim javnim dugom.

Ta dva čimbenika postiču jedan drugog i čine začarani krug, upozoravaju ekonomisti. Da bi se to prekinulo, poduzimaju se, između ostalog, sljedeće mjere: sve više centralnih banaka u svijetu olabavljuju monetarnu politiku, europski ministri financija razmatraju povećanje obujma 440 milijardi eura vrijednog Europskog fonda za financijsku stabilnost, a vlade postižu napredak, iako spor, na sniženju proračunskoga deficita.

Posljednji sastojak plana za rješenje krize čini politička riješenost za provođenje paketa mjera.

"Alternativu čini politička paraliza, koju trenutačno vidimo u mnogim zemljama i koja bi mogla rezultirati značajnim rizicima na duže staze. To predstavlja velik razlog za zabrinutost", upozorio je stručnjak neprofitne konzultantske organizacije "Brookings Institutions", Eswar Prasad.

Fena