Ukrajina uz rat, ima i ozbiljan demografski problem

Ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu, koja je 24. veljače ušla u petu godinu, dramatično je ubrzala negativne demografske trendove koji su u toj zemlji prisutni već desetljećima. Masovne migracije, pad nataliteta i ubrzano starenje stanovništva poprimili su razmjere koji već sada ostavljaju duboke posljedice na gospodarstvo, društvo i tržište rada.

U razmjerno kratkom razdoblju Ukrajina je izgubila milijune ljudi. Uz velike gubitke na bojištu, riječ je i o prisilnim migracijama, raseljavanju te stanovništvu na privremeno okupiranim teritorijima. Natalitet je istodobno pao na kritično niske razine, dok se udio starijih osoba povećava, a broj radno sposobnih smanjuje. Takav trend dugoročno prijeti održivosti mirovinskog sustava, gospodarskom oporavku i ukupnoj društvenoj stabilnosti.

Prema procjenama vodećih ukrajinskih demografa, od početka invazije punog opsega zemlja je izgubila oko deset milijuna ljudi. U tu brojku ubrajaju se poginuli, raseljeni unutar zemlje, stanovnici okupiranih područja te oni koji su emigrirali. U samo nekoliko godina Ukrajina je izgubila broj stanovnika usporediv s ukupnom populacijom jedne srednje velike europske države, piše Visit Ukraine.

Stopa nataliteta naglo je pala i tijekom rata iznosi manje od jednog djeteta po ženi. Za usporedbu, europski prosjek iznosi oko 1,4, a u Sjedinjenim Državama oko 1,6 djece po ženi. To znači da se čak i bez migracija stanovništvo Ukrajine ne može prirodno obnavljati. Ratni uvjeti izravno utječu na odluke o roditeljstvu. Stalni stres, prijetnje životu, nesigurni prihodi i stanovanje te opći osjećaj nestabilnosti potiču mnoge obitelji da odgađaju osnivanje ili proširenje obitelji.

Masovna emigracija dodatno produbljuje demografsku krizu. Zbog izravne ugroze života milijuni su potražili sigurnost izvan zemlje, a sa svakom godinom raste rizik da se dio njih nikada neće vratiti. Prema podacima međunarodnih organizacija, oko šest milijuna Ukrajinaca registrirano je kao izbjeglice u inozemstvu. Većinu čine žene i djeca, skupine koje predstavljaju ključni demografski potencijal zemlje. Njihova dugotrajna odsutnost izravno utječe na natalitet i strukturu stanovništva unutar Ukrajine.

Što rat dulje traje, to je manja vjerojatnost povratka i interno raseljenih osoba. Mnogi su se Ukrajinci postupno integrirali u društva i gospodarstva zemalja domaćina, pronašli posao i smještaj te upisali djecu u škole i vrtiće. Povratak u ratom pogođenu zemlju za mnoge s vremenom prestaje biti realna opcija, osobito ako sigurnosna situacija ostane neizvjesna.

Posljedice su i ekonomske. Nakon završetka rata Ukrajini će biti potrebna kvalificirana radna snaga za obnovu infrastrukture, poduzeća i javnih institucija. Međutim, značajan dio radno sposobnog stanovništva mogao bi ostati u inozemstvu. U kombinaciji s niskim natalitetom to stvara rizik od dugoročnog manjka radne snage i usporenog gospodarskog oporavka.

Robert Turner, šef Misije Međunarodne organizacije za migracije u Ukrajini, za Kyiv Independent navodi da su i četiri godine nakon početka invazije mnogi Ukrajinci i dalje u potrazi za sigurnim mjestom za život i zadovoljenjem osnovnih potreba. U posljednjih godinu dana više od 450.000 ljudi raseljeno je iz svojih domova, a mnogi od njih po drugi ili treći put.

Ukrajina danas predstavlja najveću krizu raseljavanja u Europi, s ukupno 9,6 milijuna raseljenih osoba, od čega je 5,9 milijuna u inozemstvu, a 3,7 milijuna unutar zemlje. Interno raseljeni često su prisiljeni više puta mijenjati mjesto boravka, dok se zajednice koje ih primaju suočavaju s nestancima struje, rastom troškova života i preopterećenim javnim uslugama.

Istodobno, Ukrajinci u inozemstvu ulaze u novu fazu nesigurnosti. Privremena zaštita u europskim državama uvedena je brzo nakon eskalacije rata i spasila je mnoge živote, ali nije zamišljena kao trajno rješenje. Kako se sve češće raspravlja o mogućem ukidanju tog režima, brojne obitelji suočavaju se s teškim izborom između povratka u ratom pogođenu zemlju i ostanka u inozemstvu uz neizvjesnu budućnost.

Migracija će, zaključuje Turner, i dalje biti ključni dio oporavka Ukrajine. To uključuje sigurne i dobrovoljne povratke, aktivno uključivanje dijaspore u obnovu zemlje te privlačenje novih radnika koji bi ojačali tržište rada i pridonijeli gospodarskom oporavku.