Svaki drugi građanin Njemačke osjeća se nesigurno

Sve veći broj građana Njemačke ne osjeća se sigurno u javnom prostoru. Je li uzrok tome rasprava o "slici grada"? Deutsche Welle prenosi rezultate najnovijeg ispitivanja javnog mnijenja o tom i drugim političkim pitanjima.

Izjava kancelara Friedricha Merza o migraciji i javnoj sigurnosti polarizira Njemačku već tjednima. Sredinom listopada Merz je rekao da savezna vlada ispravlja ranije propuste u migrantskoj politici i postiže napredak, „ali mi, naravno, još uvijek imamo taj problem u slici grada, i zato ministar unutarnjih poslova sada također omogućuje i provodi povratke u vrlo velikoj mjeri“.

Tek tjedan dana nakon svoje izjave Merz je postao konkretniji: Njemačkoj je potrebno doseljavanje, posebno za tržište rada. On je naglasio da probleme stvaraju oni migranti koji nemaju trajni boravišni status, ne rade i ne pridržavaju se pravila. Za te izjave Merz je djelomično dobio podršku, ali i kritike iz nekih drugih političkih stranaka i civilnog društva.

Rastuća nesigurnost

Kako na tu raspravu reagiraju građani? Time su se pozabavili istraživači javnog mnijenja iz instituta infratest-dimap. Za Deutschlandtrend, anketu javnog servisa ARD, između 3. i 5. studenoga ispitali su 1.300 njemačkih građana s pravom glasa. Svaka druga osoba navodi da se osjeća nesigurno na javnim mjestima, ulicama i u javnom prijevozu. Prije osam godina taj je udio bio upola manji.

Najveći strah odnosi se na krađe i verbalne napade u javnosti. Rjeđe su brige da bi se moglo postati žrtvom fizičkog ili seksualnog napada, odnosno terorističkog čina.

Je li rasprava o „slici grada" to što potiče osjećaj nesigurnosti? Povezivanje migracije i javne sigurnosti? Zapravo je mnogo vjerojatnije da će se postati žrtvom nasilja kod kuće. Godine 2024. u Njemačkoj je zabilježeno više od 265.000 slučajeva obiteljskog nasilja – novi rekord. Gotovo tri četvrtine žrtava su žene, a u tri od četiri slučaja počinitelj je bio partner ili bivši partner. Savezni kriminalistički ured utvrdio je da se oko 71 posto teških seksualnih delikata događa u privatnim stanovima, a samo oko 21 posto u javnom prostoru.

Koje probleme ima Njemačka?

Tema migracije i u studenome na Deutschlandtrendu i dalje predvodi popis političkih problema kojima bi se, prema mišljenju građana, politika trebala baviti. 32 posto ispitanih navelo je tu temu. 28 posto brine se zbog stanja njemačkog gospodarstva. 

U odnosu na prošlo ljeto, osobito je porasla važnost gospodarskih pitanja (+7 posto). Teme poput socijalne pravednosti i siromaštva samo 18 posto ispitanika smatra hitnim problemima. Zaštitu okoliša i klimatske promjene navodi 14 posto.

Nestabilna vremena – i u vanjskoj politici

Popis problema njemačkih građana odražava općenito porast nesigurnosti. Osjećaj državne stabilnosti je narušen. U usporedbi s 2015. godinom, samo još 38 posto građana vanjskopolitičku situaciju Njemačke doživljava kao sigurnu (-36 posto). Još je veći pad što se tiče gospodarskog položaja Njemačke u svijetu – samo 29 posto ga smatra sigurnim (-56). I društvena stabilnost se dovodi u pitanje: samo 26 posto građana naziva ju sigurnom (-37).

No osobne životne okolnosti procjenjuju se pozitivnije. Većina ispitanika svoje neposredno životno okruženje, osobni životni standard i, ako su zaposleni, radno mjesto smatra sigurnima. No osjećaj sigurnosti i tu je tijekom desetljeća znatno oslabio. Povjerenje u stabilne financijske mogućnosti u starosti ima tek polovica građana. U sigurnu budućnost svoje djece vjeruje samo 27 posto Nijemaca – otprilike upola manje nego prije deset godina.

Loše ocjene za saveznu vladu

U takvoj situaciji Nijemci su vrlo nezadovoljni radom političara. Građani primjećuju loše raspoloženje i nejedinstvo u koaliciji sastavljenoj od konzervativnih stranaka Unije CDU/CSU i socijaldemokrata. 79 posto ispitanika zabrinuto je što se tiče spremnosti vladajućih stranaka na kompromise i sumnja da će, s obzirom na političke razlike, još moći pronaći zajednička rješenja za goruća pitanja.

Prema prosudbi građana, vladajuća koalicija nakon samo pola godine na vlasti ne stoji mnogo bolje od takozvane „semafor-koalicije" SPD-a, Zelenih i FDP-a, koja je propala prije godinu dana. Samo 22 posto ispitanika u aktualnom ARD-Deutschlandtrendu smatra da vlada dobro radi svoj posao. 76 posto ih je manje ili nimalo zadovoljno.

Stranke Unije i AfD i dalje izjednačeni

Kad bi se izbori održali sljedeće nedjelje, CDU/CSU bi dobio 27 posto glasova, SPD 14 posto. Koalicija više ne bi imala većinu u Bundestagu. Djelomično krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) ponovno bi s 26 posto glasova bila druga najjača snaga. Zeleni (12 posto) i Ljevica (10 posto) ostaju stabilni u usporedbi s listopadskom anketom. Neovisno o trenutnim stranačkim preferencijama, birački potencijal se smanjuje: samo kod AfD-a bilježi se blagi rast – oko tri od deset birača sada načelno smatra tu stranku prihvatljivom za biranje.