Stvara li se 'nova Gaza' u izraelskom susjedstvu?

Izraelska vojska nastavlja kopnenu operaciju na jugu Libanona, koju opisuje kao „ograničenu i ciljanu“, no analitičari upozoravaju da bi sukob mogao prerasti u najduže i najrazornije izraelsko vojno angažiranje u toj zemlji od rata 2006. godine.

Prema dostupnim podacima, više od milijun Libanonaca, odnosno oko petine stanovništva, već je raseljeno, dok je broj poginulih premašio tisuću.

Novi val sukoba započeo je 2. ožujka, kada je Hezbolah prvi put od primirja iz studenoga 2024. ispalio rakete i bespilotne letjelice prema Izraelu. Kao povod navode ubojstvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija u američko-izraelskim napadima na Teheran krajem veljače.

Izrael je potom uzvratio snažnim zračnim napadima na jug Libanona, dolinu Bekaa i južna predgrađa Bejruta, nakon čega je pokrenuta i kopnena operacija koja se sada širi na nova područja. Najžešće borbe vode se oko strateški važnog grada Khiama.

Analitičar Michael Young iz Carnegie Middle East Centra ističe da Izrael pokušava uspostaviti proširenu tampon zonu dubine između deset i petnaest kilometara kako bi udaljio sjeverne izraelske gradove od Hezbolahovih raketnih napada.

Upozorava i da bi područje južno od rijeke Litani, u kojem živi između 400.000 i 500.000 ljudi, većinom pripadnika šijitske zajednice, moglo postati trajno nenastanjivo.

Profesor bliskoistočne politike Faysal Itani s Georgetowna smatra da operacija ima i demografsku dimenziju.

"Cilj je raseljavanje desetaka, pa i stotina tisuća ljudi kako bi ih se odvojilo od Hezbolaha i potaknulo unutarnje napetosti u Libanonu", ocjenjuje Itani.

Prema informacijama američkih i izraelskih dužnosnika, Izrael planira uništiti cjelokupnu vojnu infrastrukturu Hezbolaha.

"Učinit ćemo ono što smo učinili u Gazi", poručio je jedan visoki izraelski dužnosnik, dok je vojni glasnogovornik Nadav Shoshani najavio da bi operacije mogle potrajati još najmanje tri tjedna.

Humanitarna situacija već je izrazito teška. Oko 700 škola pretvoreno je u skloništa za raseljene, a humanitarne organizacije upozoravaju na sve veći pritisak na stanovništvo.

"Svjedočimo scenariju sličnom onome u Gazi – stalne evakuacije, raseljavanje i sustavno bombardiranje gusto naseljenih područja", izjavio je Lou Cormack iz organizacije Liječnici bez granica.

Izraelski ministar obrane Israel Katz poručio je da će operacije trajati dok Hezbolah ne prestane predstavljati prijetnju, te isključio mogućnost povratka raseljenih Libanonaca južno od rijeke Litani.

S druge strane, čelnik Hezbolaha Naim Kassem izjavio je da je organizacija spremna na dugotrajan sukob.

Libanon se istodobno suočava i s teškom ekonomskom krizom. Prema podacima Svjetske banke, nacionalna valuta izgubila je oko 98 posto vrijednosti između 2018. i 2023. godine, dok gotovo 44 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva.

Međunarodna zajednica upozorava na moguće daljnje pogoršanje. Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo pozvale su na deeskalaciju, upozorivši da bi šira kopnena ofenziva imala razorne humanitarne posljedice.

Dodatni problem predstavlja i prisutnost velikog broja izbjeglica. Prema UN-u, u Libanonu se nalazi oko 1,4 milijuna sirijskih izbjeglica, od kojih je oko 200 tisuća na jugu zemlje – području koje je ponovno zahvaćeno sukobima.

Čak i u slučaju brzog smirivanja sukoba, granica između Libanona i Izraela mogla bi ostati jedno od najnestabilnijih i najopasnijih područja na svijetu.