Što Trump želi u Iranu?

Prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa napadom na Iran otkrivaju malo pojedinosti o tome što bi bio dugoročni cilj SAD-a u slučaju dugotrajnog ili čak kraćeg sukoba.

Trump je poslao ratne brodove i desetke borbenih zrakoplova na Bliski istok te ima na raspolaganju nekoliko opcija koje bi mogle destabilizirati regiju, piše France Presse.

Hoće li Trump zapovjediti kirurški precizne napade na iransku Revolucionarnu gardu (IRGC) – okosnicu vladajućeg klerikalnog režima, pokušati uništiti njihov raketni program (što Izrael od njega traži) ili čak pokušati prisilno promijeniti režim u Teheranu?

Iran je zaprijetio oštrom odmazdom u slučaju napada, prenosi Hina.

Koje su opcije?

Trump je u četvrtak rekao da će za 10 ili 15 dana odlučiti hoće li zapovjediti napade na Iran ako se ne postigne nuklearni sporazum.

Informativni portal Axios izvijestio je da je Trumpu predstavljen niz vojnih opcija koje uključuju izravan napad na iranskog vrhovnog vođu Alija Hameneija.

Trump je više puta ponovio da preferira diplomatski put koji vodi do dogovora. Taj bi dogovor, uz iranski nuklearni program, obuhvatio i iranske balističke projektile te potporu militantnim skupinama poput Hezbolaha i Hamasa. Iran je odbio takve ustupke.

Sjedinjene Države i Iran nedavno su održali dva kruga neizravnih pregovora u Omanu i Švicarskoj. Oni nisu približili stajališta dviju strana, a nastavak pregovora zakazan je za četvrtak u Švicarskoj.

Trump je "iznenađen" što Iran već nije "kapitulirao" s obzirom na masovno gomilanje američke vojske, rekao je njegov izaslanik Steve Witkoff.

"Trumpova administracija najvjerojatnije teži ograničenom sukobu koji bi preoblikovao ravnotežu moći, a da pritom ne upadne u živo blato", rekao je Alex Vatanka, analitičar s Instituta za Bliski istok u Washingtonu.

Vatanka je dodao da Iran sada očekuje "kratku vojnu kampanju visokog utjecaja koja bi osakatila iransku raketnu infrastrukturu, potkopala njegovu moć odvraćanja i resetirala ravnotežu moći nakon dvanaestodnevnog rata s Izraelom u lipnju 2025. godine".

Što je opravdanje?

Trump ustrajno tvrdi da su američke snage uništile iranski nuklearni program u napadima na postrojenja za obogaćivanje uranija.

Stvari su se promijenile siječanjskim prosvjedima u Iranu koje su sigurnosne snage ugušile uz goleme ljudske žrtve. Trump je nekoliko puta zaprijetio intervencijom kako bi "pomogao" iranskom narodu, ali to nije učinio.

Trump se često hvali da je donio mir na Bliski istok, navodeći kao primjer prekid vatre u Pojasu Gaze između Hamasa i Izraela koji je osmislio, ali koji se često krši.

Tvrdi da bi promjena režima u Iranu ojačala, kako kaže, dinamiku prema miru u regiji. Ipak, oporbeni demokrati strahuju da on vodi Ameriku u nasilni kaos te zahtijevaju da se konzultira s Kongresom – jedinim tijelom u SAD-u koje ima ovlast proglasiti rat.

Američka moć u regiji

Američka vojska trenutačno na Bliskom istoku ima stacionirano 13 ratnih brodova: nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln, koji je stigao krajem prošlog mjeseca, devet razarača i tri fregate.

Još ratnih brodova je na putu. Najveće plovilo na svijetu, američki nosač zrakoplova USS Gerald Ford, fotografiran je u petak dok je prolazio kroz Gibraltarski tjesnac na ulazu u Sredozemlje.

Osim mnogobrojnih zrakoplova na nosačima, SAD je poslao snažne snage s desecima borbenih aviona, a deseci tisuća američkih vojnika stacionirani su diljem Bliskog istoka. Svi su oni potencijalne mete iranskog napada.

S kojim ciljem?

Richard Haass, bivši predsjednik Vijeća za vanjske odnose, rekao je da nije jasno kakav bi učinak sukob bilo kojeg trajanja i razmjera imao na iransku vladu.

"To bi je moglo jednako lako ojačati kao i oslabiti. Nemoguće je znati tko bi naslijedio taj režim ako on padne", napisao je Haass nedavno na Substacku.

Državni tajnik Marco Rubio rekao je na saslušanju u Senatu krajem prošlog mjeseca da nitko zapravo ne zna što će se dogoditi ako padne iranski vrhovni vođa, "osim nade da bi postojala mogućnost da se unutar njihovog sustava nađe netko s kim bi se moglo raditi na sličnoj tranziciji".

Arapske monarhije u Zaljevu koje imaju bliske odnose s Iranom upozorile su Trumpa protiv intervencije, strahujući da bi mogle postati mete osvetničkih napada i pribojavajući se bilo kakve destabilizacije regije.

Mona Yacoubian iz Centra za strateške i međunarodne studije nedavno je rekla za AFP da je Iran mnogo složeniji od Venezuele, koju su Sjedinjene Države napale 3. siječnja prilikom hvatanja njezina vođe Nicolása Madura.

Rekla je da Iran ima raspršenije centre moći te da bi napad s ciljem "obezglavljivanja" vrha vlasti mogao na kraju "uistinu izazvati kaos unutar Irana".