Srednji koridor i Južni kavkaz najviše profitiraju ratom u Iranu

Rat između Irana te Sjedinjenih Američkih Država i Izraela već sada ima snažne posljedice na globalne prometne i energetske tokove, a u prvi plan izbio je tzv. Srednji koridor, alternativna ruta koja povezuje Europu i Aziju zaobilazeći krizna područja.

U prvim satima sukoba zračni promet između istoka i zapada bio je preusmjeren u uski koridor iznad Južnog Kavkaza, što jasno pokazuje koliko se brzo mijenja sigurnosna i logistička slika svijeta .

Istodobno, zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetskih isporuka nafte i plina, dodatno je uzdrmalo globalno tržište energenata i prometne rute .

U takvim okolnostima sve veći značaj dobiva Transkaspijska međunarodna prometna ruta, poznata kao Srednji koridor. Riječ je o najkraćem kopnenom pravcu između Europe i Kine, koji prolazi kroz Srednju Aziju i Južni Kavkaz, zaobilazeći Iran i Rusiju.

"Za ovu regiju ovo je prilika unutar krize. Srednji koridor sada je jedina održiva ruta za trgovinu i prijevoz", istaknuo je Richard Giragosian, direktor Centra za regionalne studije u Erevanu .

Dodatni pritisak na globalne lance opskrbe dolazi i s juga, gdje su napadi hutija u Crvenom moru ugrozili još jednu ključnu pomorsku rutu kroz tjesnac Bab el-Mandeb, kojom prolazi oko 12 posto svjetske trgovine .

Zbog toga se sve više tereta preusmjerava na alternativne pravce, iako su oni sporiji i skuplji. Primjerice, ruta oko Rta dobre nade produžuje transport između Azije i Europe za oko deset dana.

Srednji koridor već bilježi snažan rast. Količine prevezenog tereta učetverostručene su od 2022. godine, a Svjetska banka procjenjuje da bi promet ovom rutom mogao dosegnuti 11 milijuna tona do 2030. godine .

U središtu tog razvoja nalaze se države Južnog Kavkaza – Gruzija, Azerbajdžan i Armenija – koje dobivaju na strateškoj važnosti kao tranzitne točke između Istoka i Zapada.

Za Azerbajdžan, bogat energentima, rat donosi i potencijalne ekonomske koristi. Rast cijena nafte mogao bi toj zemlji donijeti dodatnih 500 do 600 milijuna dolara mjesečno, dok se paralelno povećavaju i isporuke plina prema Europi .

Međutim, sukob istodobno nosi i ozbiljne rizike. Stabilnost regije ključna je za funkcioniranje Srednjeg koridora, upozoravaju stručnjaci.

"Da bi ova ruta bila uspješna, potrebna je stabilnost od Kine do Europske unije i oko Južnog Kavkaza", naglašava profesor Korneli Kakačija .

Dodatne napetosti već su zabilježene početkom ožujka, kada su iranski dronovi pogodili aerodrom u azerbajdžanskoj eksklavi, što je izazvalo kratkotrajnu eskalaciju odnosa između dvije zemlje .

U širem geopolitičkom kontekstu, planiraju se i novi infrastrukturni projekti poput TRIPP koridora, koji bi dodatno povezao Armeniju, Azerbajdžan i Tursku, uz snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Ipak, dugotrajan sukob mogao bi ugroziti i takve projekte te dodatno destabilizirati regiju.

Analitičari zaključuju da zemlje Južnog Kavkaza imaju snažan interes za očuvanje stabilnosti, jer bi daljnja eskalacija mogla dovesti do ekonomskih poremećaja i novih migracijskih valova.

U konačnici, aktualni sukob ne mijenja samo sigurnosnu sliku Bliskog istoka, već ubrzano preoblikuje i globalne trgovačke i energetske tokove, pri čemu Srednji koridor postaje sve važnija karika između Europe i Azije.