Španjolska planira prihvatiti 500.000 ilegalnih migranata, već sada stranci čine 15 posto države

Španjolska socijaldemokratska vlada predstavila je ubrzani plan prema kojem bi do 500.000 migranata moglo dobiti zakonitu dozvolu boravka i rada u toj zemlji. Mjera se prvenstveno odnosi na državljane zemalja Latinske Amerike, ali i Afrike, a riječ je o jednom od najvećih postupaka legalizacije u Europi posljednjih godina.

Odluka dolazi u trenutku kada se brojne europske vlade zalažu za sve restriktivniju migracijsku politiku, zbog čega španjolski potez predstavlja jasan odmak od prevladavajućeg trenda na kontinentu.

Prema kriterijima koje je predstavilo Ministarstvo za migracije, pravo na prijavu imat će osobe koje su u Španjolskoj boravile najmanje pet mjeseci do 31. prosinca 2025. godine, uz uvjet da mogu dokazati da nisu počinile kazneno djelo. Prijave bi trebale započeti u travnju i trajati do 30. lipnja, a odobrena dozvola omogućila bi rad u bilo kojem sektoru i na cijelom teritoriju države.

Dozvola bi se u početnoj fazi izdavala na razdoblje od godinu dana, uz mogućnost produljenja, dok bi za djecu vrijedila pet godina.

Ministrica za migracije Elma Saiz ocijenila je ovu odluku „povijesnim danom za Španjolsku“, naglašavajući kako vlada želi voditi migracijsku politiku koja istodobno poštuje ljudska prava, potiče integraciju te doprinosi gospodarskom razvoju i društvenoj koheziji.

Španjolski premijer Pedro Sánchez u više je navrata isticao kako migranti imaju ključnu ulogu u gospodarskom rastu zemlje. Prema njegovim procjenama, upravo su strani radnici zaslužni za oko 80 posto ukupnog gospodarskog rasta Španjolske u posljednjih šest godina te za približno deset posto prihoda sustava socijalnog osiguranja. Krajem 2025. stopa nezaposlenosti pala je ispod deset posto, a većinu novozaposlenih u posljednjem tromjesečju činili su upravo migranti.

Kritike oporbe i najave tužbi

Unatoč argumentima vlade, plan je izazvao oštre reakcije dijela političke scene. Mjera je donesena kraljevskim dekretom, čime je izbjegnuto glasovanje u parlamentu, u kojem vlada nema stabilnu većinu.

Čelnik oporbene Narodne stranke Alberto Núñez Feijóo ocijenio je kako se time „nagrađuje nezakonitost“, ustvrdivši da je migracijska politika premijera Sáncheza jednako neodgovorna kao i drugi potezi njegove vlade. Tvrdi i da je odluka donesena kako bi se skrenula pozornost s nedavne željezničke nesreće na jugu zemlje, u kojoj je poginulo 45 osoba.

Stranka krajnje desnice Vox najavila je pokretanje pravnih postupaka te podnošenje zahtjeva Vrhovnom sudu za privremenu obustavu provedbe dekreta, ocjenjujući zaobilaženje parlamenta „neprihvatljivim“ u pitanju ovakvog razmjera. Iz Voxa su pritom kritizirali i europske institucije zbog, kako navode, nedostatka jasne reakcije.

Gotovo 15 posto stanovništva čine stranci

Španjolska trenutačno ima oko 49,4 milijuna stanovnika, među kojima je više od 7,1 milijun stranih državljana, što čini gotovo 15 posto ukupnog stanovništva. Prema procjenama ekonomskog instituta Funcas, početkom 2025. godine oko 840.000 ljudi živjelo je i radilo u zemlji bez važeće dozvole.

Posljednja velika legalizacija migranata provedena je 2005. godine, za vrijeme vlade Joséa Luisa Rodrígueza Zapatera.