Skijajte u Austriji i vratite se s ušteđevinom od deset tisuća eura

Sezona polako ide svome kraju. Vlasnici restorana i manjih hotela na otocima za koji će dan definitivno gostima zatvoriti vrata, a radnu snagu “otpremiti” na Zavod za zapošljavanje.

No, ništa zato. Kome se radi, kome nije problem zasukati rukave, ima gdje. Na Hvaru je započela “opća mobilizacija” kadrova koji će na austrijskim skijalištima iznijeti sav posao od prvog prosinca do uskrsnih blagdana iduće godine. Traže se kuhari, konobari, recepcioneri, sobarice... Posla ima kao u priči pa tko god barata s nešto njemačkog, mogao bi pristojno zaraditi, donosi Slobodna Dalmacija.

Stipe Erceg, hvarski ugostitelj s dugogodišnjim iskustvom rada u inozemstvu, vanjski je suradnik tvrtke koja posreduje pri zapošljavanju naših radnika u Austriji. Erceg poziva sve željne angažmana da mu se jave.

- Radi se o sezonskim poslovima, od petnaestoga studenoga, odnosno od prvog prosinca do Uskrsa, ovisno o poslodavcu i njegovim potrebama. Radi se o šest dana u tjednu, od 48 do 52 radna sata. Smještaj i hrana radnicima su osigurani - kaže Erceg, i napominje da su poslodavci u Lechu, gdje je i on sam radio u zimskim mjesecima kad posla na Hvaru nema ni približno u onoj mjeri kao što je to slučaj ljeti, osigurali radnicima sezoncima cijeli niz pogodnosti kako bi ih privolili da im se stalno vraćaju.

Popusti pedeset posto

- Većina austrijskih poslodavca svojim je radnicima osigurala u pola jeftinije skijaške karte ili tečajeve jezika. Konkretno, ceh vlasnika hotela i ugostitelja u Lechu je za radnike izborio povlasticu da uz predočenje “Lech carda” imaju popust na večere, piće, masaže, žičaru... Na sve se načine ljude stimulira da ostanu gore raditi i ti su popusti značajni, iznose po pedeset posto i više - veli Erceg.

Naš sugovornik pojašnjava da se ova vrsta rada nikako ne smije uspoređivati s odlaskom mladih u Irsku ili Njemačku.

- Zato jer se oni koji odu raditi na skijališta vrate kući za pet ili šest mjeseci, a kako ne moraju plaćati stan, hranu i režije, većina ih uštedi priličan novac. Naravno, oni koji žele odraditi i ljetnu sezonu, slobodno se mogu angažirati kod istih hotelijera - napominje Erceg.

A kako se kreću plaće? Može li se za pola godine rada dobro zaraditi u Austriji?

- S obzirom na to da su svi troškovi boravka radnicima pokriveni i da se svi prekovremeni radovi plaćaju - može. Pomoćni konobari su plaćeni od 1500 do 1700 eura neto. Šefovi sekcija u hotelu imaju plaće od 1800 do 2000 mjesečno, ovisno, naravno, o tome u kojem objektu je zaposlenik angažiran i kakvo mu je radno iskustvo odnosno poznavanje njemačkog jezika - veli naš sugovornik.

Interesantno je da se staž koji naši ljudi odrade u Austriji, uredno evidentira i u Hrvatskoj. Radni staž u Austriji računa se za ostvarivanje mirovine u toj zemlji, bez obzira što je riječ o sezonskim poslovima.

- Gore se stvarno radi, ljudima zna biti psihički teško nakon kojeg odrađenog mjeseca, ali kad se sve zbroji i oduzme, prođe se jako dobro. Steknete dragocjeno poslovno iskustvo jer su to odreda hoteli najviše kategorije, a donese kući i priličnu ušteđevinu, jer, za razliku od rada u Irskoj gdje treba iz dobivene plaće namiriti visoku najamninu, hranu i režije, ovdje sve to plaća poslodavac.

Radnicima su, što je također važno, osigurane trinaesta i četrnaesta plaća. Znači, imaju pravo na božićnicu i jednu dodatnu plaću ako rade dvanaest mjeseci. To bi značilo da oni koji rade pola godine, dobivaju još jednu plaću, preciznije, pola dodatne plaće i božićnicu - objašnjava Erceg.

Dovoljan samo engleski

Isto tako, oni koji imaju djecu mogu se prijaviti za dječji doplatak. Nakon godine dana radnici imaju pravo na povrat poreza, s napomenom da se ne radi o beznačajnom iznosu.

Pomoćni konobari moraju znati tek osnove njemačkog, konobari ga moraju znati bolje, a voditelji sekcija odlično. Kako su kuhari jako tražen kadar, često im se tolerira nepoznavanje njemačkog, pa je dovoljno da se s kolegama i gostima sporazumijevaju na engleskom jeziku.

Poslovni angažman radnika iz Hrvatske posrednicima u zapošljavanju plaćaju poslodavci, naravno, ako su nakon obavljenog intervjua s potencijalnim djelatnicima, koji se rade putem Skypea, zadovoljni onim što su čuli i pročitali o njihovu dosadašnjem radnom iskustvu.