Saudijska Arabija i UAE podržavaju SAD, no što će biti s njihovom naftom koja ovisi isključivo o Iranu?

Iran je, kao odgovor na napade, već započeo gađati ciljeve ne samo u Izraelu nego i u državama s druge strane Perzijskog zaljeva. Ipak, ključno pitanje ostaje što će se dogoditi u Hormuškom tjesnacu. Tankeri zasad i dalje prolaze tim pravcem, ali troškovi osiguranja naglo rastu.

Iz više zemalja u iranskom susjedstvu stižu izvješća o novim napadima. Novinar Reutersa javlja da se u Dohi čulo nekoliko snažnih eksplozija, dok se i iz Abu Dhabija prijavljuju detonacije. U zračnom napadu na jednu iračku vojnu bazu poginula je jedna osoba, potvrdio je glasnogovornik baze. U Kuvajtu su se oglasile sirene za uzbunu, a Bahrein je, prema navodima državne novinske agencije, također bio meta napada.

Iranske oružane snage objavile su da su gađale ukupno četiri američke vojne baze u regiji. Među njima su, prema agenciji Fars, baza Al Udeid u Kataru, Al Salem u Kuvajtu, zrakoplovna baza Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te američka flota u Bahreinu.

Izraelska vojska priopćila je da je Iran ispalio rakete prema Izraelu. Aktivirane su sirene i sustavi zračne uzbune u više dijelova zemlje, a građani su primali upozorenja i putem mobilnih telefona. Velik broj projektila presretnut je prije nego što je pogodio ciljeve, no unatoč tome ima žrtava.

Sukob se odmah odrazio i na tržište nafte. Već u petak, nakon neuspjelih pregovora u Ženevi, cijena sirove nafte porasla je za oko tri posto. Budući da su burze tijekom vikenda zatvorene, puni učinak panike na tržištu očekuje se tek početkom tjedna. Povijest pokazuje koliko brzo tržište reagira u krizama: 1990. godine, nakon iračke invazije na Kuvajt, nafta tipa Brent poskupjela je 30 posto u 48 sati. Uoči invazije na Irak 2003. cijena je porasla 15 posto, 2019. nakon napada na saudijsko postrojenje Abqaiq skočila je 20 posto u jednom danu, a 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu porasla je 35 posto u četiri dana.

U središtu pozornosti sada je Hormuški tjesnac, strateški prolaz kroz koji prolazi gotovo petina svjetske nafte. To je ujedno i najjači adut Irana u ovom sukobu. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, prema dostupnim informacijama, već su povećali izvoz kako bi ublažili moguće poremećaje.

Na sastanku osam članica OPEC-a i njihovih saveznika, zakazanom za nedjelju, trebalo bi se razgovarati o povećanju proizvodnje. Prvotni plan predviđao je umjereno povećanje od oko 137.000 barela dnevno u travnju, no zbog aktualne situacije kvota bi mogla biti i viša.

Ipak, i veći dio nafte iz Saudijske Arabije i UAE mora proći kroz Hormuški tjesnac, uski i plitki prolaz koji se nalazi pod dometom iranskog obalnog topništva i drugog naoružanja. Osiguravatelj Lloyd već je povisio ratnu premiju s oko 0,125 posto vrijednosti broda na približno 0,3 posto. To znači da tanker vrijedan 100 milijuna dolara sada plaća oko 300.000 dolara za osiguranje. Za brodove povezane sa SAD-om ili Izraelom premija raste na 0,7 posto vrijednosti. Uz to, osiguranje se sada sklapa na samo 24 sata, nakon čega se ponovno procjenjuje rizik. Neki brodari već su obustavili plovidbu tim pravcem, no za većinu izvoznika iz Perzijskog zaljeva alternativa praktično ne postoji.

Napetosti u tom području nisu nove. Nakon incidenta 2019. u Omanskom zaljevu, kada su četiri tankera oštećena magnetnim minama za koje se sumnjalo da stoji Iran, uslijedile su snažne reakcije SAD-a i drugih država. Slično je bilo i 2021. nakon napada dronom na izraelski tanker, kada su poginula dva mornara.

Što će se dalje događati u Hormuškom tjesnacu teško je predvidjeti. Perzijski zaljev je uzak i plitak, što otežava učinkovitu zaštitu tankera čak i uz pratnju ratnih brodova. Američke pomorske snage trenutačno su uglavnom raspoređene u Indijskom oceanu, dok je na samom ulazu u Perzijski zaljev prisutno tek nekoliko manjih ratnih brodova. U takvim okolnostima svaka eskalacija nosi rizik daljnjeg poremećaja globalne opskrbe energentima.