SAD razmatra carine od 500 posto za zemlje koje kupuju ruske energente, među njima je i BiH

Američki Senat razmatra prijedlog zakona kojim bi se uvele carine od najmanje 500 posto na svu robu i usluge iz država koje nastave kupovati ruske energente, piše Nedeljnik.

Riječ je o dokumentu pod nazivom „Zakon o sankcioniranju Rusije iz 2025. godine“, čiji je cilj potpuno odsijecanje prihoda kojima se financira ruska državna politika i vojni sektor. Prijedlog predviđa uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji ukoliko njezina vlada odbije pregovarati o mirovnom sporazumu s Ukrajinom, prekrši takav sporazum ili pokrene novu vojnu invaziju.

U tekstu zakona navodi se kako bi politika Sjedinjenih Američkih Država trebala biti usmjerena na pružanje „održive razine sigurnosne pomoći Ukrajini“ kako bi se osigurala vjerodostojna obrambena sposobnost i spriječile nove vojne eskalacije.

Carine za treće države

Ključni dio prijedloga odnosi se na ekonomske posljedice za treće zemlje. Predviđeno je da se carinska stopa za svu robu i usluge uvezene u SAD iz zemlje koja svjesno kupuje ruske energetske resurse poveća na razinu ne manju od 500 posto ad valorem, odnosno prema vrijednosti robe.

To znači da bi, primjerice, proizvod čija je vrijednost 100 dolara, nakon primjene carine od 500 posto, američkog kupca koštao 600 dolara.

Mjere bi se odnosile na „svaku državu“ koja svjesno prodaje, opskrbljuje, prenosi ili kupuje naftu, prirodni plin, uranij ili petrokemijske proizvode podrijetlom iz Ruske Federacije.

Iako Bosna i Hercegovina i Srbija nisu izrijekom navedene u tekstu prijedloga, obje bi se zemlje mogle naći pod udarom novih carinskih mjera jer i dalje uvoze ruski prirodni plin. Srbija je gotovo u potpunosti ovisna o ruskom plinu te godišnje uvozi oko tri milijarde kubičnih metara, a značajnija diversifikacija izvora opskrbe od početka ruske invazije na Ukrajinu nije provedena, kao ni u BiH.

Podsjetimo, pred novogodišnje blagdane predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da je plinski aranžman s Rusijom produžen do ožujka ove godine.

Glasanje već početkom idućeg tjedna?

Američki senator Lindsey Graham objavio je na platformi X kako je, nakon sastanka s predsjednikom Donaldom Trumpom, dobio „zeleno svjetlo“ za ovaj dvostranački zakon na kojem mjesecima radi zajedno sa senatorom Richardom Blumenthalom i drugim članovima Senata.

Graham je istaknuo da bi zakon omogućio predsjedniku SAD-a da kazni zemlje koje kupuju jeftine ruske energente i time, kako je naveo, pune „Putinovu ratnu mašineriju“. Dodao je kako bi se tim mjerama izvršio snažan pritisak na države poput Kine, Indije i Brazila da prekinu kupnju energenata koji financiraju rat u Ukrajini.

Prema njegovim riječima, očekuje se snažna dvostranačka podrška, a glasanje bi se moglo održati već početkom sljedećeg tjedna.

Mogući izuzeci i dodatne sankcije

Prijedlog zakona predviđa i mogućnost izuzeća. Predsjednik SAD-a imao bi ovlasti privremeno odgoditi primjenu mjera na razdoblje do 180 dana, ukoliko procijeni da je to u nacionalnom sigurnosnom interesu Sjedinjenih Američkih Država.

Osim carina, zakon predviđa i sankcije za strane osobe koje svjesno pružaju robu, usluge, tehnologiju ili informacije koje omogućavaju održavanje ili širenje ruske proizvodnje nafte i plina. Financijske odredbe uključuju blokadu imovine i zabranu transakcija sankcioniranim osobama, kao i moguće mjere protiv međunarodnih financijskih sustava koji nastave surađivati s ruskim bankarskim sektorom.