Vraćanje migranata iz Grčke u Tursku

izbjeglice
izbjeglice
Bit će to zadatak dostojan Herakla, upozorio je prije dva tjedna Jean-Claude Juncker nakon što je EU s Turskom postigla sporazum o rješavanju migrantske krize. Pokazalo se da je predsjednik Europske komisije bio u pravu: dva tjedna nakon što je sporazum formalno stupio na snagu, Grčka još uvijek nema spremno ljudstvo, opremu i zakone za njegovu provedbu, dio zemalja članica EU-a i dalje je nesklon primanju izbjeglica, a ljudi, očekivano, nastavljaju dolaziti preko Egejskog mora u Grčku, nadajući se da će ipak dobiti priliku za bolji život na zapadu Europe.

Sredinom ovoga tjedna - desetak dana nakon što je sporazum postignut - europski mediji su izvijestili da je broj migranata pristiglih u Grčku naglo porastao. Od utorka ujutro do srijede ujutro stiglo je gotovo 800 ljudi, većinom preko otoka Lezbosa. Dan ranije grčke vlasti zabilježile su dolazak dvjestotinjak osoba. Procjene UNHCR-a bile su nešto drugačije, ali su također zabilježile znatan porast, sa 161 osobe u ponedjeljak na 741 osobu dan kasnije. Ipak, sveukupno je priljev puno manji nego u prethodnim tjednima kada je, u prosjeku, u Grčku stizalo i po dvije tisuće ljudi. No, smanjen broj dolazaka ne mora nužno biti posljedica sporazuma EU-a i Turske, upozoravaju europski mediji, nego možda lošeg vremena i jakog vjetra na Egejskom moru zbog čega se manje ljudi usuđuje u gumenim čamcima otisnuti na riskantno putovanje.

Loše vrijeme, međutim, neće trajati vječno i vrlo skoro će se vidjeti je li kontroverzni sporazum EU-a i Turske u praksi prekinuo glavnu migrantsku rutu kojom je lani u Europu stiglo više od milijun izbjeglica.
Sustav azila

Prvi test bit će već sljedećeg tjedna kada bi trebalo početi vraćanje migranata iz Grčke u Tursku. Prema sporazumu, ilegalni migranti koji stignu u Grčku bit će, nakon što se registriraju i njihov zahtjev za azilom procesiran, poslani natrag. Grčka bi stoga u nekoliko dana trebala »posložiti« svoj sustav azila na način koji će omogućiti razmatranje potencijalno stotina zahtjeva u kratkom vremenu, a to je logistički zadatak za koji joj je nužna velika pomoć ostalih država. Grčkoj je potrebno stotine policajaca, službenika, stručnjaka za azil, prevoditelja, sudaca specijaliziranih za pravo azila...

Logistika, međutim, nije jedini problem sporazuma čiju legalnost aktivisti za ljudska prava dovode u pitanje. Sporazumom je predviđeno da će za svakog vraćenog Sirijca s grčkih otoka, jedan biti poslan izravno u zemlje članice EU-a. No, oko tog, za EU središnjeg dijela dogovora još je puno otvorenih pitanja. Neke europske vlade otprije su izrazito neraspoložene prema primanju migranata, a to neraspoloženje dodatno je pojačano nakon prošlotjednih terorističkih napada u Bruxellesu. Pokazala je to i izjava poljske premijerke Beate Szydlo koja je, dan nakon napada, ustvrdila da njezina zemlja u ovom trenutku više nije spremna primiti sedam i pol tisuća tražitelja azila, kako je ranije bilo dogovoreno u okviru europskog plana o raspodjeli izbjeglica među zemljama članicama.
»1 za 1«

Bez preseljenja izbjeglica izravno iz Turske u EU - što bi također trebalo krenuti od sljedećeg tjedna - sporazum bi izgubio svaki smisao. Upravo taj mehanizam »1 za 1« (jedna preseljena osoba za jednu vraćenu) treba osigurati smanjenje, ako ne i zaustavljanje migrantskog vala. A o tome, u konačnici, ovisi i uspjeh - ili propast - cijelog dogovora. To je jasno naznačeno i u zajedničkoj, europsko-turskoj izjavi: ako broj vraćanja (iz Grčke u Tursku) bude veći od broja mjesta za preseljenje u EU (ukupno 72 tisuće), mehanizam »1 za 1« bit će obustavljen. Drugim riječima, ako priljev migranata iz Turske u Grčku (a posljedično i broj vraćanja) i dalje bude velik, sporazum je propao.

Glavno je pitanje, međutim, može li administrativna odluka, smišljena u briselskim hodnicima, biti dovoljna da zaustavi ljude koji traže zaštitu, sigurnost i bolji život? Ako se njome i zatvori prošlogodišnja glavna migrantska ruta, hoće li se otvoriti nove? Od takvog scenarija sasvim sigurno strahuje Italija, zemlja koja je godinama bila glavna točka ulaska izbjeglica u EU. I to ne bez razloga: u posljednje vrijeme, talijanska obalna straža ponovno bilježi veći broj migranata spašenih u Sredozemnom moru, u blizini obala Libije.

Hina