Povjest je rekla davno: Propali su kao Grčka

Povjest je rekla davno: Propali su kao Grčka
Atena ne može prihvatiti zadnje prijedloge reforme kojima joj međunarodni vjerovnici uvjetuju isplatu zadnje tranše zajma i ne ublaže li oni te zahtjeve Grčkoj prijete novi izbori, upozorili su u petak ministri vlade ljevice koja je izbore dobila obećanjima da će zaštititi narod od drakonskih rezova, prenose agencije.

Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je u četvrtak grčkoj vladi da sve četiri rate zajma koje na naplatu dospijevaju u lipnju, a prva je trebala biti plaćena u petak, podmiri u samo jednoj isplati 30. lipnja, u ukupnoj svoti od 1,6 milijarde eura.

"Želimo dobiti sporazum čim prije", rekao je za radio BBC grčki ministar gospodarstva George Stathakis, ali i istaknuo da Grčka neće prihvatiti predložene fiskalne mjere za 2015. i 2016.

"Grčka vlada ne može prihvatiti te nove mjere", rekao je Stathakis, prenosi Reuters.

Njegov kolega, ministar zadužen za socijalna pitanja Dimitris Stratoulis, upozorio je grčke zajmodavce - MMF i Europsku uniju - da ako ostanu neumoljivi u svojim zahtjevima, Grčkoj prijete novi izbori.

"Zajmodavci žele nametnuti oštre mjere. Ako ne odustanu od tog paketa ucjene, vlada... će morati tražiti alternativna rješenja, izbore", rekao je Stratoulis za Antennu TV.

Odgoda isplate tranše kredita koji na naplatu dospijeva u petak prva je odgoda u pet godina grčke krize. Stratoulis je objasnio da se vlada odlučila na taj potez kako bi dala više vremena pregovorima.

Iz Bruxellesa je u petak objavljeno da se novi sastanak između predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i grčkog premijera Aleksisa Ciprasa neće održati prije utorka i održat će se nakon summita G7 zakazanog za ovaj vikend, javlja AFP.

Atena pregovara o isplati zadnje rate zajma koja je dogovorena s MMF-om i EU u iznosu od 7,2 milijarde eura, a obustavljena je već gotovo godinu dana.

Službena Atena odbacila je teške rezove kojima Europska unija i MMF uvjetuju isplatu te zadnje tranše. Ti su uvjeti smanjenje novca za mirovine za 1 postotak BDP-a i povećanje dviju stopa PDV-a kako bi se povećao prihod za 1,8 milijardi eura, ukidanje potpora osobama s najnižim mirovinama do kraja godine čime bi se uštedjelo oko 800 milijuna eura, zatim smanjenje subvencija za gorivo, povećanje doprinosa građana za zdravstveno osiguranje i privatizacija brojnih velikih tvrtki u državnom vlasništvu.

Stranka Siriza dobila je izbore početkom godine na obećanju da se mirovine neće više smanjivati, da će vratiti kolektivna pregovaračka prava i minimalnu plaću na razine od prije krize.

Grčka duguje ukupno oko 320 milijarda eura, od kojih oko 65 posto MMF-u i zemljama eurozone, a 8,7 posto Europskoj središnjoj banci.

Hina