Povijesni referendum: hoće li Irci glasanjem uspjeti ublažiti najkontroverzniji zakon o pobačaju u Europi?

Povijesni referendum: hoće li Irci glasanjem uspjeti ublažiti najkontroverzniji zakon o pobačaju u Europi?
Tri godine nakon što su legalizirali istospolne brakove, Irci u petak izlaze na povijesni referendum o ublažavanju zakona o pobačaju što bi mogao biti novi korak u liberalizaciji zemlje sa snažnom katoličkom tradicijom.

Organizacija referenduma predizborno je obećanje premijera Lea Varadkara koji je došao na vlast u lipnju 2017. Irski građani će se zapravo izjašnjavati o osmom amandmanu irskog ustava, uvedenom 1983. godine, kojim je pobačaj bio potpuno zabranjen sve dok 2013. nije uvedena iznimka za majke kojima je u trudnoći život ugrožen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neovisno o tome, irski zakon o pobačaju najstroži je u Europi i ne poznaje iznimke čak niti u slučajevima incesta, silovanja ili malformacije ploda. Svake godine tisuće Irkinja koje žele pobaciti putuju u inozemstvo, uglavnom u Veliku Britaniju, kako bi to učinile.

Odbacivanje osmog amandmana omogućilo ni prekid trudnoće bez restrikcija tijekom prvih 12 tjedana trudnoće. Dvije odvojene ankete objavljene u nedjelju, Sunday Business Posta i Sunday Timesa, pokazuju da će vjerojatno, ali tijesno (od 55 do 57 posto) pobijediti opcija za liberalizaciju pobačaja.

Takav ishod mogu promijeniti neodlučni birači kojih ima od 14 do 17 posto. "Nema prostora za opuštanje jer i dalje postoji velik broj neodlučnih", ističe Kath D'Arcy, čelnica inicijative "Together for Yes" koja podržava ukidanje amandmana.

Pobornici prava na izbor u dominantno katoličkoj Irskoj tvrde da je osmi amandman sprječavao liječnike da rade pobačaje čak i u slučajevima kad je život majki bio ugrožen.

Irska vlada kampanju "za" pokrenula je nakon što je Odbor za ljudska prava Ujedinjenih naroda više puta pozvao Dublin da uskladi svoje zakone s međunarodnim standardima ljudskih prava. Protivnici pobačaja, pak, tvrde da bi glas "za" ukinuo svaku zaštitu nerođenoj djeci i doveo do uvođenja preblagih zakona o prekidu trudnoće na zahtjev. .

"Irska bi se iz države koja je štitila i poštivala živote nerođene djece pretvorila u jedan od najekstremnijih i najnepravednijih režima pobačaja na svijetu", rekla je glasnogovornica kampanje za život Caroline Simons za Irish Times.

Irski primas, nadbiskup Eamon Martin pozvao je birače da glasuju "protiv". U pastoralnom pismu objavljenom u nedjelju naglasio je kako "oduzimanje nevinog ljudskog života nikad ne može biti pitanje osobnog izbora".

Mladi nose prevagu
Po podacima iz 2015., gotovo 3,5 tisuće Irkinja bilo je te godine na pobačaju u Britaniji.

"Irci su pošteni i mislim da shvaćaju da pobačaj već postoji", smatra D'Arcy. "Umjesto da ljude tjeramo u druge države ili da ih prisiljavamo uzimaju tablete za pobačaj bez medicinske pomoći, moramo donijeti zakon da žene imaju pristup reproduktivnom zdravlju", dodala je.

Otkako je osmi amandman izglasan na referendumu 1983. zabilježen je niz skandala povezan s tretmanom trudnica. Najzloglasniji se zbio prije pet godina.

Savita Halappanavar preminula je od sepse u 17 tjednu trudnoće tijekom spontanog pobačaja pošto joj je prethodno odbijen onaj medicinski na temelju toga što su se čuli otkucaji srca čeda. To je pokrenulo prosvjede diljem zemlje, a njezini roditelji danas aktivno sudjeluju u kampanji "za".

"Nadam se da će se ljudi na dan referenduma sjetiti sudbine naše kćeri Savite, kako se ono što se dogodilo nama ne bi ponovilo drugim obiteljima", poručio je njezin otac. Do izjašnjavanja o liberalizaciji pobačaja dolazi tri godine nakon što je referendumom odobrena legalizacija istospolnih brakova, što je izazvalo kulturološki potres u tradicionalno duboko katoličkoj zemlji.

Obje situacije održavaju pad utjecaja Katoličke Crkve koji je potkopan ekonomskim i društvenim promjenama u zemlji, ali i plaćanjem cijene za brojne slučajeve svećeničkog seksualnog zlostavljanja djece i njihovo zataškavanje.

Stavovi su se znatno promijenili od 1983. godine, kaže profesor Diarmaid Ferriter s dablinskog sveučilišta. "U to vrijeme javnim diskursom dominirali su stariji, muževniji glasovi, a Crkva je očito bila mnogo dominantnija. Danas, na obje obje strane, aktivisti su mnogo mlađi", objašnjava Ferriter.

Što je referendum bivao bliži, tako je i više iskrilo između dva tabora. Irski premijer optužio je nedavno protivnike pobačaja za prljavu kampanju korištenja fotografija djece s Downovim sindromom kojima su sugerirali da će njihovi životi biti prekidani u trudnoći.

Liječnici koji su javno zauzeli stav bili su izloženi kritikama, a protivnici pobačaja optuživali su liberalne medije da su se "slizali s taborom za pobačaj". Veliku ulogu u kampanji imaju i društvene mreže, a kako bi se ograničila mogućnost manipulacija Google i Facebook blokirali su oglašavanje o toj temi.

U međuvremenu je Crkva, osim poruke nadbiskupa Martina, uglavnom ostala po strani. Mudro, kažu stručnjaci, jer bi njihov pretjerano dogmatski pristup mogao izazvati suprotan učinak.

Sociologinja Ethel Crowly vjeruje da će na kraju dana pobijediti opcija za liberalizaciju pobačaja. Prevagu će donijeti mladi. "To je najvažniji čimbenik, dob. Starijim ljudima teže je pobjeći iz okova katoličkog razmišljanja".