Počelo finale arbitraže o HR-SLO granici

Danas je prva na redu bila Hrvatska, koja je počela s iznošenjem svojih argumenata. Prvom danu rasprave prisustvovala je i prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, koja je time, kako je sama kazala, naglasila važnost arbitražnog postupka i autoriteta arbitražnog suda za hrvatsku državu i hrvatski narod.

Ministrica Pusić od arbitražnog suda očekuje "točnu presudu", u skladu sa svim pravilima i međunarodnim pravom. No, u tome i jest najveći problem ovog arbitražnog postupka, barem za Hrvatsku. U tome, naime, što arbitražni sud u ovom predmetu neće odlučivati samo u skladu s međunarodnim pravom, nego i načelom pravednosti i dobrosusjedstva. I to nije sve.

Arbitražnim je sporazumom arbitražnom sudu naloženo da odredi ne samo granicu između dvije zemlje na kopnu i moru, nego i da odluči o vezi Slovenije s otvorenim morem, što je izravan rezultat slovenske ucjene Hrvatske i svojedobne blokade hrvatskih pristupnih pregovora.

Da stvar bude još kompliciranija, arbitražni sud najprije mora odrediti granicu, a tek nakon toga odlučiti o vezi slovenskih teritorijalnih voda s otvorenim vodama i režimu upotrebe relevantnih morskih površina. I pritom uopće nije precizirano o kakvoj se vezi Slovenije i otvorenog mora radi, teritorijalnoj ili kakvoj drugoj, zbog čega mnogi u Sloveniji strahuju da će, nakon što odredi granicu u skladu s međunarodnim pravom, arbitražni sud samo moći konstatirati da slovenski teritorijalni kontakt s otvorenim vodama - nije moguć. Pritom valja imati na umu da arbitražni sud o granici odlučuje isključivo u skladu s međunarodnim pravom, dok o vezi Slovenije s otvorenim morem, uz međunarodno pravo, primjenjuje i pravičnost i načelo dobrosusjedskih odnosa u svrhu postizanja poštenog i pravednog rezultata, uključujući i sve relevantne okolnosti, zbog čega se vlasti u Ljubljani ipak nadaju da će im navedene odredbe biti dostatne da "sačuvaju" cjelovitost Piranskog zaljeva i dobiju teritorijalni kontakt s otvorenim vodama.

Slovenski teritorijalni kontakt po odredbama međunarodnog prava nije moguć, osim na štetu hrvatskog teritorijalnog mora, budući da Hrvatska inzistira da granica bude povučena crtom sredine Piranskog zaljeva, u skladu s međunarodnim pravom. Kako granica nikad nije bila pravno određena, u Ljubljani smatraju da će načelom "uti possidetis" - posjedovanja i kontrole - uspjeti dokazati da je Ljubljana kontrolirala sporna područja, pogotovo na lijevoj obali Dragonje i u Piranskom zaljevu, te uvjeriti sud da se Hrvatska tome nije protivila.

Hrvatska će svoje argumente iznositi i sutra, a slovenska strana nastupa u četvrtak i petak, nakon jednodnevne stanke. Isti postupak ponovit će se sljedeći tjedan, kada će hrvatski i slovenski pravni tim imati priliku odgovoriti na argumente druge strane, nakon što arbitražni sud tijekom vikenda razmisli o iznesenim argumentima i pripremi pitanja za obje strane.

Rasprava se odvija iza zatvorenih vrata, bez javnosti, u skladu s arbitražnim sporazumom što su ga 2009. u Stockholmu potpisali tadašnja premijerka Jadranka Kosor i njezin slovenski kolega Borut Pahor, iako je slovenska strana zahtijevala otvaranje postupka.

Hrvatska strana na to nije pristala, smatrajući kako je za to potrebna promjena i ponovna ratifikacija arbitražnog sporazuma, što je Slovenija zanijekala.

glasistre.hr