Parlamentarni izbori u Belgiji: U Flandriji i dalje najjači separatisti

Prema prvim djelomičnim rezultatima parlamentarnih izbora u sjevernoj belgijskoj regiji Flandriji u uvjerljivom vodstvu je Novi flamanski savez (NVA), stranka koja se zauzima za samostalnost Flandrije, dok su u Valoniji, na jugu zemlje, socijalisti (PS) i dalje najjača stranka.

Birališta u Belgiji zatvorena su u 16.00 sati, a prvi djelomični rezultati za donji dom belgijskog saveznog parlamenta pokazuju da NVA prelazi 30 posto u više pokrajina u Flandriji.

NVA je i do sada bila najjača stranka u Flandriji, ali nije sudjelovala u vlasti na saveznoj i regionalnoj razini. Ako se potvrdi da NVA prijeđe 30 posto glasova u Flandriji, smatra se da će ta stranka postati nezaobilazan čimbenik u formiranju savezne vlade. U tom slučaju mogu se očekivati teški pregovori o sastavljanju nove vlade jer se frankofone stranke protive rastakanju Belgije. U programu najjače flamanske stranke - nacionalističkog NVA stoji da se zauzima za Belgiju kao konfederaciju dviju najvećih regija koje bi imale sve ovlasti, a saveznoj državi ostavili bi se samo obrana i vanjski poslovi. Zasad je nejasno mogu li flamanski demokršćani prijeći 20 posto. O njima će također puno toga ovisiti - ako se odluče za koaliciju s NVA, onda bi najvjerojatniji kandidat za premijera bio Bart De De Wever, vođa NVA i sadašnji gradonačelnik Antwerpena. Međutim, sve frakofone stranke su u predizbornoj kampanji isticale da isključuju mogućnost suradnje s NVA.

S druge strane, nije nemoguće da flamanski demokršćani, socijalisti i liberali zajedno dobiju 50 posto mjesta u parlamentu Flandrije, što bi im omogućilo da sastave vladu bez NVA i što bi znatno olakšalo sastavljanje savezne vlade.

Prema prvim djelomičnim rezultatima, najveći gubitnik je krajnje desna stranka Vlams Belang (Flamanski interes), koja u nekim pokrajinama ne prelazi prag od pet posto.

U Valoniji, Socijalistička stranka (PS), premijera Elia Di Rupoa i dalje ostaje najjačom strankom, ispred liberala (MR). Prema izlaznim anketama PS na izborima za donji dom saveznog parlamenta dobiva između 32 i 33 posto, slijedi MR, koji bi trebao imati između 22 i 23 posto. Na trećem mjestu ostaju demokršćani cdH s oko 14 posto, a četvrta je stranka zelenih Ecolo s oko 10 posto.
Slična su predviđenja i za regionalni parlament u Valoniji. PS je tradicionalno najjača stranka u Valoniji, a u nekim općinama u toj frankofonoj belgijskoj regiji socijalisti su neprekidno na vlasti skoro sto godina. U Bruxelleskoj regiji, jedinoj dvojezičnoj u zemlji, iako s golemom većinom frankofonog stanovništva od preko 80 posto, prema izlaznim anketama u vodstvu su liberali MR s 23,4 posto glasova, ispred PS-a koji dobiva 22,8 posto. Na trećem je mjestu cdH s 11,5 posto, zatim Ecolo 10,4 posto.

U belgijskoj vladi moraju biti zastupljeni i Flamanci i frankofoni Valonci. Tradicionalno se kod stvaranja koalicija poštuje jezična simetrija - ako su u vladajućoj koaliciji primjerice flamanski socijalisti, onda su s njima i valonski socijalisti, a isto vrijedi i za ostale stranke.

U sadašnoj vladi premijera Elia di Rupoa zastupljeno je šest stranaka: frankofoni socijalisti (PS) i njihovi socijalistički pandani u Flandriji (SPA), zatim dvije liberalne stranke, flamanska VLD i frankofona MR te flamanski demokršćani CDV i frankofoni demokršćani CdH. Ta vlada je osnovana 2011. godine nakon dosad najveće političke krize u Belgiji s 541 danom bez vlade. Elio di Rupo postao je tada prvi frankofoni premijer nakon više od 30 godina.

Hina