Papa u Bukureštu: U društvu mora biti mjesta i za najslabije

Papa u Bukureštu: U društvu mora biti mjesta i za najslabije

Papa Franjo, koji je u posjetu Rumunjskoj, u svom je prvom govoru pozvao političke, ekonomske i društvene snage zemlje na zajedničko djelovanje za dobro cijele rumunjske zajednice te je podsjetio kako to znači da treba odustati od sebičnih interesa uime budućnosti. Potrebno je stvoriti inkluzivno društvo u kojem najslabiji i najsiromašniji neće biti nepoželjni, kazao je papa Franjo te istaknuo da je nužna pozitivna suradnja kako bi se riješili nagomilani problemi.

Papa Franjo tim je pozivom, izrečenim u predsjedničkoj palači u Bukureštu pred političarima, ekonomistima i duhovnicima, započeo svoj boravak u Rumunjskoj, koji će trajati do sutra.

Krupni koraci naprijed

Papa Franjo drugi je papa koji je pohodio Rumunjsku (prvi je bio Ivan Pavao II., koji je u Rumunjsku išao 1999. godine). Za kurtoaznog posjeta predsjedničkoj palači papu je pozdravio rumunjski predsjednik Klaus Werner Iohannis. Franjo se sastao i s premijerkom Vasilicom Vioricom Dancilom.

U dvorani Unirii predsjedničke palače Cotroceni papa Franjo pozdravio je i patrijarha Rumunjske pravoslavne crkve Danijela s, kako je rekao, "bratskom ljubavi". U govoru predstavnicima civilnog društva i diplomatskog zbora Franjo je izrazio zadovoljstvo što se nalazi u lijepoj zemlji ("ţară frumoasă", izgovorio je to na rumunjskom jeziku) 20 godina nakon posjeta svetog Ivana Pavla II. i upravo dok je Rumunjska predsjedavajuća zemlja Vijeća EU (od 1. siječnja do 30. lipnja), što je prvi put otkad je ušla u Europsku uniju.

Papa podsjeća i da je prošlo 30 godina od kraja Ceaușescuova režima koji je ugrožavao građansku i vjersku slobodu te je izolirao Rumunjsku od ostalih europskih zemalja i doveo do stagnacije ekonomije i nestajanja kreativnih snaga.

Nakon komunističkog režima Rumunjska se zauzela za stvaranje demokratskog projekta kroz pluralizam političkih snaga i njihov uzajamni dijalog, što je temeljno za slobodu, posebno vjersku, te za puno uključivanje u međunarodnu zajednicu. Potrebno je priznati da su učinjeni veliki koraci naprijed na tome putu, no uz velike teškoće, kazao je Franjo.

Isto tako, potrebno je priznati kako su te promjene, potrebne za otvaranje nove ere, osim onog pozitivnog, donijele i poteškoće koje treba svladati i s posljedicama kojih nije uvijek lako upravljati za održavanje društvene stabilnosti. Pri tome je Franjo mislio na iseljavanje Rumunja iz zemlje. Više milijuna ljudi napustilo je svoju domovinu u potrazi za novim mogućnostima za rad i dostojan život pa su mnoga sela ostala prazna, kazao je papa Franjo.

Čest gost pravoslavnih

To može imati teške "posljedice na kvalitetu života onih koji su ostali, ali i na slabljenje bogatih kulturnih korijena", kazao je Franjo. "Ti su vam korijeni pomogli u teškim trenucima", nastavio je Franjo i odao počast kćerima i sinovima Rumunjske koji su svojom kulturom, vrijednostima i radom obogatili zemlje u koje su emigrirali. Plodom svojeg rada pomogli su i obitelji koje su ostale u Rumunjskoj.

"Misliti na braću i sestre koji su u inozemstvu čin je patriotizma, čin bratstva i čin pravde", kazao je Franjo i naglasio kako je danas za suočavanje s problemima potrebno zajedništvo. Kršćanske crkve (u Rumunjskoj je 87 posto pravoslavaca i sedam posto katolika) mogu pripomoći u nalaženju načina da se sredi politička i društvena situacija i osigura dostojanstven život. Crkve moraju biti vjerodostojan odraz i svjedočanstvo Božjeg djelovanja te promicati među sobom prijateljstvo i suradnju.

Papa Franjo naglasio je kako u tom zauzimanju neće nedostajati prilog Katoličke crkve, koja nije stranac, već sudionik nacionalnog duha. Papa Franjo relativno često putuje u pravoslavne zemlje, a početkom svibnja bio je u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj. U zrakoplovu na putu iz Rima u Bukurešt papi su rumunjski novinari darovali knjigu sjećanja kardinala Iuliua Hossua, žrtve komunističkog progona kojega će papa beatificirati tijekom svog boravka u Rumunjskoj.

vecernji.ba