Nijemci deportiraju 94.000 Balkanaca

putnik
putnik
To je najavio predsjednik Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) Manfred Schmidt u intervjuu za Die Welt.

Razlog je što su balkanske zemlje proglašene sigurnima od političkog progona i što se većinom radi o ekonomskim, odnosno socijalnim useljenicima.

"Gotovo svi oni, uz rješenje o odbijanju azila, dobit će i obavijest o zabrani ponovnog ulaska i boravka u Njemačkoj", kazao je Schmidt.

Samo 0,1 do 0,2 posto podnositelja zahtjeva s Balkana ima uporište za traženje azila, kažu u BAMF-u. Dakle, od 94.000 podnesenih zahtjeva odobrit će ih se najviše 170.

"I podnositelji zahtjeva iz Gruzije ili Tunisa mogu očekivati zabranu ​​ponovnog ulaska u Njemačku", najavljuje Schmidt.

"Ovime želimo poslati jasan signal svim ljudima u tim zemljama", kazao je Schmidt.

Pozadina ovih mjera reforma je njemačkog zakona o boravku. Samo onima dobro integriranima i onima koji imaju dozvolu boravka dopušteno je da ostanu dulje u Njemačkoj, prenosi zagrebačko izdanje Večernjeg lista.

S druge pak strane, onima koji nemaju uvjete za boravišnu dozvolu ubrzat će se povratak u njihove domovine. Stranac koji je protjeran ili deportiran neće moći ponovno ući u Njemačku pet godina.

"Mi šaljemo opipljivi znak ljudima u tim zemljama: ako krenete u postupak dobivanja azila, onda najvjerojatnije nećete dobiti drugu priliku za legalan dolazak u našu zemlju", poručio je Schmidt tumačeći novi propis o pravu boravka koji se primjenjuje od 1. kolovoza. Prema BAMF-u, od svih azilanata s Balkana čak njih 85 posto traži svoju sreću u Njemačkoj.

"Imamo obitelji s Balkana koje četvrti put traže zaštitu u Njemačkoj", kazao je Manfred Schmidt.

Predsjednik Saveznog ureda za migracije i izbjeglice najavljuje i ukidanje financijske potpore azilantima:

"Tražiteljima azila treba ukinuti mjesečni džeparac od 143 eura", najavljuje Schmidt.

U Njemačkoj je u prvoj polovici ove godine podneseno 160.000 zahtjeva za azil, od čega je polovica s Balkana (Kosova, Albanije, Makedonije, Srbije, Crne Gore i BiH).

Berlin očekuje da će do kraja godine broj zahtjeva za azil dostići broj od 450.000, čime će se srušiti rekord iz 1993. godine, kada je 405.000 ljudi tražilo azil u Njemačkoj, tijekom srpske agresije na Hrvatsku i BiH.