Merz: 'Gašenje nuklearnih elektrana bila je velika pogreška'

Odluka Njemačke da ugasi sve svoje nuklearne elektrane bila je “velika pogreška” koja je imala visoku cijenu za gospodarstvo, izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz govoreći jučer pred Njemačkom industrijskom i trgovinskom komorom u Dessauu.

Njegove izjave ponovno su otvorile raspravu o dugoročnoj energetskoj strategiji zemlje i dostatnosti proizvodnih kapaciteta električne energije.

“Bila je to ozbiljna strateška pogreška postupno napustiti nuklearnu energiju… jednostavno nemamo dovoljno proizvodnih kapaciteta”, rekao je Merz. Dodao je kako se njemački energetski sustav danas oslanja na državne intervencije kako bi se cijene zadržale na prihvatljivoj razini.

“Da bismo ponovno imali prihvatljive tržišne cijene energije, morali bismo trajno subvencionirati energiju iz saveznog proračuna. To dugoročno ne možemo”, upozorio je.

Njemačka je ubrzala izlazak iz nuklearne energije nakon nuklearne nesreće u Fukushimi u ožujku 2011. godine. Vlada tadašnje kancelarke Angela Merkel ubrzala je plan koji je prvi put usvojen još 2000. godine, s ciljem smanjenja nuklearnih rizika i provedbe Energiewendea, odnosno energetske tranzicije temeljene na obnovljivim izvorima.

Merz je istaknuo da je odluka o napuštanju nuklearne energije imala dugoročne strateške posljedice. Tijekom 2010-ih Njemačka je postupno gasila svoj nuklearni park, a proces je zaključen u travnju 2023. godine, kada su trajno isključena posljednja tri reaktora – Isar 2, Emsland i Neckarwestheim 2 – čime je okončano gotovo šest desetljeća proizvodnje nuklearne električne energije.

Ta odluka donesena je usred europske energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu. Unatoč obnovljenim raspravama o ulozi nuklearne energije u energetskoj sigurnosti, radni vijek preostalih reaktora produljen je tek za tri mjeseca prije konačnog gašenja.

“Ako ste to već namjeravali učiniti, barem ste trebali ostaviti posljednju nuklearnu elektranu u pogonu prije tri godine, kako biste zadržali proizvodne kapacitete koje smo tada imali”, rekao je Merz. Dodao je kako je izlazak iz nuklearne energije pridonio visokim troškovima i složenosti energetske tranzicije.

“Tako sada provodimo najskuplju energetsku tranziciju na svijetu. Ne znam ni za jednu drugu zemlju koja si stvari čini tako skupima i teškima kao Njemačka”, naglasio je.

Iako je izlazak iz nuklearne energije podržan od niza uzastopnih vlada, kritičari upozoravaju da on dodatno otežava njemački cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2045. godine. Unatoč Merzovim tvrdnjama da je dio kapaciteta trebalo zadržati, ponovno pokretanje trajno ugašenih reaktora smatra se gotovo neizvedivim.

Prema navodima portala Clean Energy Wire, nakon trajnog gašenja reaktori se uklanjaju iz pogona, gorivo se izvadi, sigurnosni sustavi demontiraju ili deaktiviraju, a ključne komponente bez održavanja s vremenom propadaju. U Njemačkoj su posljednje nuklearne elektrane već u potpunosti ispražnjene od goriva i djelomično demontirane, što bi svaki pokušaj ponovnog pokretanja učinilo iznimno skupim i tehnički zahtjevnim.

Merz je poručio da se sadašnja vlada suočava s posljedicama ranijih odluka. “Naslijedili smo nešto što sada moramo ispravljati, ali jednostavno nemamo dovoljno proizvodnih kapaciteta”, rekao je.

Dodatnu prepreku predstavljaju regulatorni okviri. Nakon početka razgradnje dozvole za rad se trajno ukidaju, a svako ponovno pokretanje zahtijevalo bi nove dozvole, cjelovite sigurnosne provjere i usklađivanje s današnjim nuklearnim standardima. Prema Clean Energy Wireu, snažno protivljenje javnosti nuklearnoj energiji u Njemačkoj i dalje je izraženo.

Svjetska nuklearna udruga World Nuclear Association upozorava da su i troškovi velika prepreka, jer bi ponovni start reaktora zahtijevao ulaganja od stotina milijuna, pa i milijardi eura za modernizaciju, sigurnosne nadogradnje i osiguravanje stručnog kadra.

S obzirom na velika ulaganja Njemačke u obnovljive izvore, uvoz električne energije iz susjednih zemalja i pravila Europske unije o emisijama, ponovno pokretanje starih reaktora smatra se ekonomski neatraktivnim.

Pojedini politički akteri ipak tvrde da bi zadržavanje nuklearne energije ili ulaganje u nove reaktore omogućilo veću energetsku neovisnost i stabilnije cijene. Kao primjer često se navodi Francuska, koja oko 65 do 70 posto električne energije proizvodi iz nuklearnih izvora te planira izgradnju najmanje šest novih reaktora do sredine 2030-ih, iako su visoki troškovi gradnje posljednjih godina povećali cijene.

U Njemačkoj je Merzova Kršćansko-demokratska unija predložila razmatranje tehničke mogućnosti reaktivacije najrecentnije ugašenih reaktora te izrazila potporu razvoju naprednih nuklearnih tehnologija, ali bez konkretnog plana za ponovni početak rada elektrana. Zeleni ostaju čvrsto protiv nuklearne energije i izlazak smatraju nepovratnim, dok je stranka Alternativa za Njemačku (AfD) među najglasnijim zagovornicima ponovnog pokretanja ili širenja nuklearnih kapaciteta.