Krim se priprema za nedjeljni referendum uz veliku vojnu nazočnost

Najgora kriza odnosa Istoka i Zapada od Hladnoga rata

Očekuje se kako će većina od 1,5 milijun birača na Krimu izabrati priključenje Rusiji s obzirom na rusku etničku većinu od oko 58 posto
Proruski čelnici na Krimu napravili su posljednje priprema u subotu za referendum za koji se očekuje da će prenijeti nadzor nad ovim crnomorskim poluotokom s Kijeva na Moskvu unatoč prijetnje sankcijama i osudama zapadnih vlada.

Nedjeljno glasovanje, koje Kijev odbacuje kao nezakonito, potaknulo je najgoru krizu odnosa Istoka i Zapada od Hladnoga rata i podigao napetosti ne samo na Krimu nego i u istočnoj Ukrajini gdje je dvoje ljudi ubijeno u sukobima u petak.

Ulice glavnog grada Krima Simferopolja bile su mirne u subotu unatoč velikoj nazočnosti vojske neuobičajenoj u ovom obično tihom gradu, kaže agencija Reuters.

U Sevastopolju u kojem Moskva iznajmljuje luku od Ukrajine za svoju Crnomorsku flotu proruski aktivisti su održali patriotski koncert na glavnom gradskom trgu, a središte grada obrubljeno je panelima na kojim se grubim riječima kaže NATO-u da se drži podalje od poslova ovoga grada.

Reutersov reporter je posjetivši biračko mjesto u jednoj školi vidio tamo ruski izborni promidžbeni materijal unutar prostora za glasovanje što se smatra kršenjem izbornih pravila u mnogim demokratskim zemljama.

Očekuje se kako će većina od 1,5 milijun birača na Krimu izabrati priključenje Rusiji s obzirom na rusku etničku većinu od oko 58 posto. Ukrajinaca ima oko 24 posto.

Premijer Krima Sergej Aksjonov, čiji izbor na zatvorenoj sjednici regionalnog parlamenta Kijev ne priznaje, rekao je kako ima dovoljno sigurnosnih snaga da se osigura neometano glasovanje u nedjelju.

"Mislim da imamo dovoljno ljudi, više od 10.000 u samoobrambenim snagama, više od 5.000 u različitim jedinicama ministarstva unutarnjih poslova i sigurnosnim službama Republike Krim", rekao je novinarima.

Aksjonov i Moskva ne priznaju službeno da su ruske vojne snage zauzele Krim te kažu kako tisuće neidentificiranih naoružanih ljudi diljem regije pripadaju "samoobrambenim" skupinama stvorenim da osiguraju stabilnost.

Ruska vojska međutim nije učinila mnogo da prikrije dolazak tisuća svojih vojnika zajedno s kamionima, oklopnim transporterima i topništvom.

Tatari, sunitski muslimani turskog podrijetla koji čine oko 12 posto stanovništva Krima, kažu kako će bojkotirati referendum unatoč obećanju vlasti da će ima dati financijsku pomoć i pravo na zemlju.

Aksjonov je rekao kako više od 80 posto stanovnika Krima podržava izlazak iz Ukrajine i priključenje Rusiji. Ukoliko glasovanje prođe kako očekuje kaže da bi proces aneksije Krima mogao potrajati do godinu dana.

List The Washington Post ocjenjuje kako je priključenje Krima, koje je skoro izvjesno, za Rusiju utješna nagrada nakon što nije uspjela dobiti cijelu Ukrajinu.

Da je Ukrajina potpala pod utjecaj Kremlja Rusija bi ojačala svoj ekonomski doseg, potisnula bi Europsku uniju vjerojatno stekla kontrolu nad plinovodima koji ruski plin prenose na Zapad.

Vrijednost Krima za Rusiju, rekao je član ruskog parlamenta Leonid Slucki je ova: Ostat će u sjećanju kao mjesto gdje se Rusija suprotstavila Washingtonu i okončala američke snove o stvaranju "unipolarnog svijeta". Slucki, čelnik parlamentarnog odbora za susjedne zemlje, kaže kako postupanje Kremlja prema Krimu jača "autoritet predsjednika Vladimira Putina u našoj zemlji".

Ove riječi Marka Galeottija, profesora na Sveučilištu New York koji je u Moskvi, navode da misli kako je Rusija dopustila da srce prevlada nad glavom kad je u pitanju Krim. Kremlj, što je neuobičajeno, vode oosjećaji, kaže on.

"Govoreći strateški ovo je miljokaz oko vrata", rekao je Jonathan Eyal, međunarodni direktor londonskog Instituta Royal United Services.

Priključenje Krima Rusiji donijet će Moskvi još 2 milijuna ljudi (među njima i Tatare koji zbog toga nisu sretni), veću sigurnost za rusku Crnomorsku flotu i moguća nalazišta prirodnog plina u moru.

Ali Krim za Moskvu neće biti jeftin.

Već sada u Ukrajini Krim dobiva više potpore središnjih vlasti nego što plaća poreza, a to se samo može povećati budući da Rusija ima višu razinu socijalne potrošnje. Ekonomisti predviđaju da će Moskva morati davati oko 3 milijarde dolara godišnje za potporu regiji. U petak je Rusija predvidjela 1 miljardu dolara za narednu godinu čak i bez aneksije, piše WP.

List Moskovski komsomoljec kaže da bi integriranje Krima moglo stajati Rusiju 20 milijardi dolara tijekom naredne tri godine.

"Možda će to biti 30 milijardi dolara", rekao je Slucki.

Politička i ekonomska šteta koju će Rusija pretrpjeti zbog aneksije Krima bit će daleko veća. Isključenje Rusije iz skupine G8 i suspenzija njezine kandidature za uključenje u OECD te sankcije koje Zapad priprema stvorit će osjećaj nesigurnosti kod investitora.

Aleksej Kudrin, bivši ruski ministar gospodarstva, rekao je u četvrtak u Sankt Peterburgu kako očekuje da će bijeg kapitala iz Rusije dosegnuti 50 miljardi dolara kvartalno ako se uvedu sankcije.

Putin je želio uključiti Ukrajinu u svoju novu Euroazijsku ekonomsku uniju, blok bivših sovjetskih država koje bi bile odvojene od EU-a, s različitim vrijednostima i standardima. Slanjem vojske na Krim i odbijanjem da pregovara s novom vladom u Kijevu nakon zbacivanja predsjednika Viktora Janukoviča koji je htio približiti zemlju Rusiji, Kremlj je sada skoro osigurao potpuno okretanje Ukrajine Zapadu.

Hina