Je li Grenland sljedeći?

Trumpove tvrdnje o Grenlandu ponovno zabrinjavaju Europu. Nakon američkog napada na Venezuelu raste zabrinutost oko toga koliko daleko Washington može ići te ima li Europska unija ikakve stvarne alate za obranu danskog teritorija.

Američki predsjednik Donald Trump ponovno pokazuje interes za Grenland. Iako je 2026. godina tek započela, Trump je već izveo napad na Venezuelu, priveo njezina osporavanog čelnika Nicolasa Madura te obnovio prijetnje protiv više drugih suverenih teritorija, uključujući i danski autonomni teritorij Grenland, prenosi DW.

Sjedinjene Američke Države potvrdile su svoje stajalište u sporu oko kontrole nad Grenlandom, unatoč oštrim kritikama. Stjecanje Grenlanda ima prioritet za nacionalnu sigurnost SAD-a i ključno je za odvraćanje protivnika na Arktiku, priopćila je američka administracija. „Predsjednik i njegov tim trenutačno razmatraju niz opcija kako bi se postigao ovaj važan vanjskopolitički cilj, pri čemu je uporaba američke vojske uvijek jedna od mogućnosti“, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Prema suglasnim medijskim izvješćima, američka vlada trenutačno razmatra mogućnost kupnje otoka. Državni tajnik Marco Rubio navodno je na povjerljivom sastanku s američkim zastupnicima rekao da nedavne prijetnje ne bi trebale signalizirati vojnu invaziju te da je cilj isključivo kupnja. Wall Street Journal je, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, objavio da Trump želi stjecanje Grenlanda, dok je New York Times dodatno naveo da je predsjednik od svojih suradnika zatražio ažurirani plan za preuzimanje otoka.

Danska: SAD nemaju pravo anektirati Grenland

Zabrinutost u Europi dodatno je porasla nakon objave na društvenim mrežama Katie Miller, supruge visokog dužnosnika Bijele kuće Stephena Millera, te intervjua koji je Trump dao za časopis The Atlantic. U tom je intervjuu američki predsjednik ponovio svoju dugogodišnju tvrdnju: „Apsolutno nam je potreban Grenland. Treba nam za obranu.“

Danska premijerka Mette Frederiksen u nedjelju je odlučno odbacila takve izjave. „Apsolutno nema smisla govoriti o tome da Sjedinjene Američke Države trebaju preuzeti Grenland“, poručila je Frederiksen. „Sjedinjene Države nemaju pravo anektirati nijednu od triju zemalja u Kraljevini Danskoj“, dodala je.

Ovo nije prvi put da Trump iznosi ideju o aneksiji Grenlanda. U više je navrata ponudio kupnju otoka i nije isključio uporabu vojne sile. No obnovljena retorika dolazi u trenutku pojačanih geopolitičkih napetosti, što otvara pitanje kako bi Europa reagirala kada bi se riječi pretvorile u konkretne poteze.

Grenland je autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, a Danska je saveznik SAD-a u NATO-u. Svaki pokušaj aneksije Grenlanda praktično bi značio kraj transatlantskog saveza, smatra Jacob Funk Kirkegaard iz Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju.

Istraživanje provedeno u siječnju 2025. pokazalo je da većina Grenlanđana, njih oko 56 posto, želi neovisnost od Danske, no gotovo nitko ne podupire priključenje Sjedinjenim Američkim Državama – za tu je opciju glasalo tek šest posto ispitanika.

Što Trump želi na Grenlandu?

Trump svoj interes za Grenland opravdava nacionalnom sigurnošću, tvrdeći da je otok „okružen ruskim i kineskim brodovima“.

Tu tvrdnju demantiraju i Kirkegaard i Michael Paul iz njemačkog think-tanka Zaklada za znanost i politiku (SWP). Ipak, Grenland raspolaže velikim, još neiskorištenim prirodnim resursima, uključujući naftu i strateške minerale, što ga čini sličnim Venezueli.

Paul upozorava da problem nadilazi sirovine. „I Grenland i Danska otvoreni su za veće američko sudjelovanje“, kaže Paul. Podsjeća kako je grenlandski ministar rudarstva prije godinu dana u The Washington Postu upozorio da će se Grenland, bez većih američkih ulaganja, sve više okretati drugim investitorima, uključujući Kinu.

Vojni aspekt, prema njegovu mišljenju, nije ključan problem. Danska je već povećala svoju vojnu prisutnost oko otoka, a SAD bi to mogao učiniti i u okviru postojećih sporazuma. „Ako Trump želi povećati broj američkih vojnika, njihovo raspoređivanje ne bi predstavljalo problem“, ističe Kirkegaard, podsjećajući na zajednički obrambeni sporazum SAD-a i Danske.

Kirkegaard smatra da je Trumpova motivacija prije svega simbolična. „Čini se da želi učiniti Ameriku većom na karti svijeta“, kaže. „To nije racionalno i to je nešto što mogu zaustaviti samo Kongres ili Vrhovni sud“, dodaje.

Što EU može učiniti kako bi zaštitila Grenland?

Europska unija godinama pokušava pronaći ravnotežu između očuvanja transatlantskih odnosa i jačanja vlastite strateške autonomije. Nakon Trumpovih posljednjih izjava, dužnosnici EU-a 5. siječnja poručili su da Unija „podržava univerzalna načela nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, osobito kada je ugrožena država članica“. Konkretnije mjere zasad nisu najavljene.

„Ako Trump odluči silom anektirati Grenland, vrlo malo toga može se učiniti u kratkom roku“, rekao je Kirkegaard za DW. „To vrijedi i za Grenland, i za Dansku, i za EU“, dodao je.

Za sada diplomacija ostaje glavni europski alat. Iako formalni razgovori s Washingtonom nisu najavljeni, Kirkegaard smatra da bi najučinkovitiji kanal mogao biti neslužbeni kontakt s američkim Kongresom, budući da bi svaka aneksija ili veća vojna akcija zahtijevala njegovo odobrenje. Europski čelnici, ističe, mogli bi jasno upozoriti na moguće posljedice: raspad NATO-a, zatvaranje američkih vojnih baza u Europi i potencijalne sankcije američkim kompanijama koje posluju na europskom tržištu.

Jesu li događaji u Venezueli upozorenje?

Razvoj događaja u Venezueli nudi dvije važne pouke. Prvo, Trumpova administracija nije unaprijed obavijestila Kongres o operaciji protiv Madura, što kritičari vide kao testiranje granica predsjedničkih ovlasti.

Drugo, Europska unija ponovno je reagirala oprezno, pozivajući se na poštivanje međunarodnog prava, ali bez otvorene osude svog najvažnijeg saveznika.

Slučaj Venezuele dodatno naglašava nepredvidljivost američkog predsjednika. Kako 2026. godina započinje, europski se čelnici pripremaju za izazovno razdoblje, u kojem bi održavanje transatlantske ravnoteže moglo postati još teže.