Izglasana Direktiva o autorskim pravima

europski parlament
europski parlament

Ovom se direktivom želi osigurati da se prava i obveze iz zakona o autorskim pravima također primjenjuju na internet. YouTube, Facebook i Google News neki su od primjera na koje će ovaj zakon imati najveći učinak. Direktivom su također nastojali osigurati da internet ostane prostor za slobodu izražavanja. Ovo je bila posljednja prilika da se ova sporna rezolucija usvoji prije nego što zemlje Europske unije krenu na izbore koje bi potpuno mogle promijeniti trenutačan odnos političkih snaga u Strasbourgu. Novim zakonom htjelo se uskladiti europsko zakonodavstvo s vremenom digitalne revolucije. Zadnji put Zakon o autorskim pravima izmijenjen je 2001., kada današnjih tehnološki divovi nisu imali toliki utjecaj.

Ova reforma imala je podršku vodećih medija i umjetnika koji žele pravedniju raspodjelu zarade za koju danas smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje se koriste njihovim sadržajem. Novom zakonu žestoko su se protivili Google i Facebook koji dijeljenjem sadržaja dobivaju prihode od reklama te zagovornici slobodnog interneta koji strahuju da će tom mjerom doći do njegova ograničavanja. U subotu su se diljem Europe održali prosvjedi na poziv skupine "Spasimo internet" koja mjesecima poziva na obranu "slobodne razmjene mišljenja na internetu".

Protivnici zakona najviše su kritizirali njegova dva članka. Članak 13., čiji je cilj osnažiti pregovarački položaj kreatora sadržaja i vlasnika autorskih prava poput skladatelja, novinara i umjetnika u odnosu na platforme poput YouTubea i Tumblra koje se koriste njihovim djelima te članak 11. koji zagovara stvaranje takozvanog "susjednog autorskog prava" za medijske kuće. Njime se zahtijeva da se mediji bolje plaćaju za dijeljenje njihova sadržaja koje generira zaradu od reklama na platformama poput Google Newsa i društvenim mrežama poput Facebooka.

Europska komisija novi zakon prvi put je predložila u rujnu 2016., a od tada je nekoliko puta mijenjan. Europski parlament prvi put ga je odbio u srpnju 2018. pa promijenjenu verziju prihvatio u rujnu iste godine, no potom su na njoj ponovno radili predstavnici 28 država članica i EP, a konačni kompromis postignut je u veljači ove godine.

Izvor: vecernji.hr