Europska unija umorna od BiH

hrvatska i eu zastava
hrvatska i eu zastava
Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su još jednu rezoluciju o Bosni i Hercegovini, pozivajući lidere EU-a da posvete više pozornosti toj politički potpuno blokiranoj zemlji, iako su i sami zorno pokazali da BiH više nije u njihovom fokusu. Rasprava o napretku BiH, naime, održana je dan ranije, i to kasno uvečer, na kraju napornog radnog dana, kao zadnja točka dnevnog reda, nakon što su europarlamentarci apsolvirali Ukrajinu, Siriju i Bliski istok, ratne zone u Africi i sve ostale goruće probleme kojima se pokušava baviti europska vanjska politika.

Europa je umorna od BiH, a BiH je - iako se to nitko ne usudi reći javno - već odavno zapravo skinuta s europskog dnevnog reda. Europska politika očekuje da političari u BiH povuku prave poteze i izvuku zemlju iz blokade, no budući da oni to ne žele učiniti, BiH i dalje tone.

Europski parlament rezolucijom poziva političke lidere triju naroda u BiH da odustanu od nacionalističke i etnocentrične politike te da provedu ustavne i institucionalne promjene kako bi BiH postala funkcionalnija, sugerirajući pritom da EU neće dopustiti raspad zemlje.
Vizionari ili iluzionisti

Izvjestiteljica Europskog parlamentarna za ovu temu Doris Pack citirala je izjavu jednog političara iz BiH - misleći na Milorada Dodika, ali ne spominjući njegovo ime - koji je kazao da su europski političari iluzionisti i da će on radije odustati od europskog puta nego od svoje politike. Pack, međutim, misli da su europski političari »vizionari«, vjerujući da neće odustati od europskog puta BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europovjerenik za proširenje Štefan Füle priznaje: »Rasprava o BiH izgleda kao repriza nečeg što smo već gledali«, uvjeravajući da EU ne odustaje od BiH. Nije manjkalo razočaranih i zabrinutih izjava zbog potpunog zastoja u toj zemlji, koja jedina u regiji još nije napravila niti jedan korak prema EU.

Rasprava o BiH održana je u sklopu rasprave o izvješću o napretku Makedonije, Crne Gore i BiH. Dok su zastupnici ponovo pozvali Vijeće da odredi datum početka pristupnih pregovora s Makedonijom, iako Grčka već godinama blokira otvaranje pregovora sa svojom sjevernom susjedom zbog poznatog spora oko imena Makedonije, a podržali su i planove za nastavak pregovora s Crnom Gorom, čiji je napredak u raspravi označen »impresivnim«, dok je u međuvremenu značajan napredak ostvarila i Srbija koja je dobila datum početka pregovora, a uskoro bi prve uspjehe mogli zabilježiti Kosovo i Albanija - jedino u slučaju BiH mogli su po tko zna koji put konstatirati da, na žalost, nikakvog napretka nema.
Hrvatski zastupnici

U raspravi o BiH sudjelovali su i hrvatski zastupnici Tonino Picula, Davor Stier, Andrej Plenković, Nikola Vuljanić i Zdravka Bušić, koji su brojnim amandmanima utjecali na konačan tekst rezolucije, apelirajući na osiguranje ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Picula i Stier su se i ranije zajedno, bez obzira na različite stranačke iskaznice, angažirali oko prevladavanja političke krize u BiH i promjene ustavnog okvira u toj zemlji. Picula je ponovo naglasio da je europska budućnost BiH postala taocem Daytonskog sporazuma, podvlačeći da u BiH postoji »otvoreno hrvatsko pitanje« jer se Hrvati ne osjećaju ravnopravno. Stier pak upozorava da centralizam nije ništa manje opasan za budućnost BiH od separatizma, smatrajući da prihvaćena rezolucija »šalje poruku da je federalizam put kojim BiH može ići prema EU«, te da »svaki narod, pa tako i hrvatski, ima pravo izabrati svoje legitimne predstavnike«.

Picula je pozvao i na zadržavanje tradicionalne trgovine u dosadašnjem opsegu između BiH i Hrvatske i nakon što je Hrvatska ušla u EU, iako se slovenska socijaldemokratska zastupnica Tanja Fajon tome usprotivila. Fajon traži da za Hrvatsku vrijedi isti carinski režim kao i za ostale zemlje EU-a, smatrajući da Hrvatska ne bi smjela »ucjenjivati« BiH i uvjetovati nastavak njezinog pristupnog procesa zadržavanjem povlaštenog režima.
Međutim, Picula je podsjetio slovensku zastupnicu da je i Hrvatska nakon ulaska Slovenije i Mađarske u EU prije 10 godina morala za te zemlje dopustiti povlašteni carinski režim, dometnuvši i da Slovenija nije baš najbolja za poduku o ucjenama.u EU prije 10 godina morala za te zemlje dopustiti povlašteni carinski režim, dometnuvši i da Slovenija nije baš najbolja za poduku o ucjenama.

novilist.hr