Europa iza zatvorenih vrata razmišlja o pritisku na američke baze zbog Grenlanda

Europski dužnosnici i diplomati započeli su neslužbene razgovore o mogućem odgovoru na prijetnje Donalda Trumpa da će iskoristiti američku vojsku za zauzimanje Grenlanda. Iako bi vojni sukob između SAD-a i bilo koje europske sile bio kratkotrajan, saveznici Danske razmatraju druge načine otpora ako američki predsjednik odbije kompromis, piše Politico.

Glavna među potencijalnim točkama pritiska je opsežna mreža vojnih sredstava u regiji koju SAD koristi za projiciranje svoje moći u Africi i na Bliskom istoku. Postavlja se pitanje zašto bi SAD trebao zadržati pristup tim bazama ili dobivati potporu savezničkih pomorskih, zračnih i obavještajnih snaga ako pokuša oduzeti suvereni teritorij članici NATO-a poput Danske, prenosi Index.

Osjetljivi razgovori

Tema je toliko osjetljiva da je diplomati nastoje držati izvan službenih rasprava na summitima EU-a ili NATO-a. Međutim, pet dužnosnika i diplomata potvrdilo je da se o mogućem protuudaru privatno raspravlja diljem kontinenta. Najbliže javnom upozorenju došao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

"Ne podcjenjujemo izjave o Grenlandu", rekao je Macron svojim ministrima. "Ako bi suverenitet europske i savezničke države bio pogođen, lančane bi posljedice bile bez presedana. Francuska s najvećom pažnjom prati situaciju i djelovat će u punoj solidarnosti s Danskom."

Francuski vladin dužnosnik nije mogao potvrditi je li Macron bio u kontaktu s Trumpom po pitanju Grenlanda, ali je naglasio da je "to iznimno osjetljiva tema i on pažljivo važe svaku riječ."

Pregovori u Washingtonu

Upozorenje francuskog predsjednika uslijedilo je nakon što su ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda otvorili razgovore s Trumpovom administracijom u potrazi za kompromisom. Nakon razgovora s potpredsjednikom JD Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom, danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen pokušao je zvučati pozitivno, ali je priznao da dogovor nije na vidiku.

"Predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland", rekao je Rasmussen novinarima. "I stoga i dalje imamo temeljno neslaganje."

Poluge pritiska

Diplomati iz europskih zemalja, koji su odbili biti identificirani, rekli su da su u glavnim gradovima u tijeku rasprave o tome kako uzvratiti Trumpu. Blaže opcije uključuju taktike odgađanja i lobiranje u Washingtonu, dok se kao mogućnost pojavio i prekid podrške američkim vojnim operacijama, uključujući radikalne prijedloge za preuzimanje kontrole nad američkim bazama.

Osim europskih vojnih sredstava, SAD se oslanja na Europu kao ključnog trgovinskog partnera, a europske vlade svake godine troše milijarde dolara kupujući američko oružje. Sve to nudi potencijalnu polugu. NATO je već slomljen, tvrde dužnosnici, pa zašto onda ne zaprijetiti prekidom vojno-sigurnosne suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama?

"U tijeku su rasprave o tome kako bismo mogli izvršiti pritisak i reći ‘Hej, trebate nas, a ako to učinite, nekako ćemo uzvratiti’", rekao je jedan diplomat. "Ali u isto vrijeme, nitko ne želi javno govoriti o tome."

Veliki rizik, kažu neki dužnosnici, jest da bi takav izazov brzo eskalirao u potpuni prekid transatlantskih odnosa. Glavni razlog zašto su Europljani nevoljki javno se suprotstaviti jest taj što Trumpovu podršku vide kao ključnu za pružanje sigurnosnih jamstava Ukrajini u bilo kojem mirovnom sporazumu s Rusijom.

Unutar NATO-a neki naglašavaju da bi takav potez bio dvosjekli mač. "Korištenje baza kao pregovaračkih aduta za polugu - a to se može učiniti - rezultiralo bi obostranom štetom", rekao je jedan diplomat NATO-a. "Europa bi dodatno izgubila sigurnosna jamstva, a SAD bi izgubio svoju najvrjedniju platformu za napredne operacije."

Vojna imovina SAD-a u Europi

Prema podacima iz 2024. godine, SAD je imao 31 stalnu bazu i 19 drugih vojnih lokacija diljem Europe, s najmanje 67.500 aktivnih vojnika. To uključuje najveću NATO bazu u Europi, Ramstein u Njemačkoj, te zračne baze u Ujedinjenom Kraljevstvu i Italiji.

Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi, rekao je da su te baze "ključne za spremnost i omogućavanje američkog globalnog strateškog dosega." Prisiljavanje Amerikanaca da napuste te lokacije imalo bi "katastrofalan" učinak na američke operacije, rekao je Hodges.

Ustvrdio je da bi Washington također izgubio oko "polovicu" svojih obavještajnih sposobnosti, dok bi kontinent mogao zaprijetiti prestankom kupnje američkog oružja. "Europa može pomoći spasiti NATO i spasiti ovaj transatlantski odnos sa Sjedinjenim Državama tako što će se suprotstaviti SAD-u, a ne samo biti žrtva i popustiti", rekao je Hodges.

Iako bi zatvaranje baza uključivalo logističke izazove, pravno, to je zapravo pitanje domaćeg prava za europske zemlje, rekao je Geoffrey Corn, direktor Centra za vojno pravo i politiku na Sveučilištu Texas Tech. "To je njihovo pravo."

Ipak, unatoč zabrinutosti zbog Trumpovih planova, spor oko Grenlanda neki vide kao opasno odvraćanje pažnje od glavnog zadatka obrane Ukrajine od Rusije. Bez američkih sigurnosnih jamstava, diplomati priznaju da će biti nemoguće odvratiti Vladimira Putina od ponovnog napada, pa smirivanje Trumpa za sada mora imati prioritet.

"Transatlantski odnos se mijenja", rekao je jedan dužnosnik iz zemlje članice EU. "Ne vraća se na staro."