EU odustaje od zabrane motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine

Jedna od ključnih mjera klimatske politike Europske unije iz mandata predsjednice Europske komisije Ursula von der Leyen više ne postoji u izvornom obliku. Zabrana prodaje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, usvojena prije nešto više od dvije godine, praktično je povučena.

Presudnu ulogu u tome imale su Njemačka i Europska pučka stranka (EPP), politička grupacija desnog centra kojoj pripadaju i von der Leyen te njemački kancelar Friedrich Merz. Upravo je njihov pritisak doveo do promjene stava Europske komisije, nakon što je Berlin u vrlo kratkom roku prešao put od mogućeg suzdržavanja do potpunog osporavanja zabrane, piše Politico.

Prema novom prijedlogu, potpuna zabrana zamijenjena je ciljem smanjenja emisija CO₂ za 90 posto za sva nova vozila prodana nakon 2035. godine. To znači da će i nakon tog roka na tržištu moći ostati vozila s klasičnim motorima i plug-in hibridi, pod uvjetom da se njihove emisije kompenziraju korištenjem zelenog čelika proizvedenog u EU i alternativnih goriva iz nefosilnih izvora.

Njemačka i EPP ocijenili su da je potpuna zabrana ograničavala konkurentnost europske automobilske industrije te potkopavala slobodu izbora potrošača. Jedan diplomat EU-a izjavio je da je „prije šest mjeseci bilo nezamislivo da Komisija promijeni smjer“, ocijenivši njemačku intervenciju „presudnom“, uz poruku da „ideologija isključivo električnih vozila završava“.

Predsjednik EPP-a Manfred Weber uoči odluke je poručio da će ukidanje zabrane biti njegov prioritet u novom sazivu Europskog parlamenta, a u utorak je izjavio kako je smanjenje cilja sa 100 na 90 posto „masivno rasterećenje“.
„Borbu protiv klimatskih promjena možemo dobiti samo ako je spojimo s ekonomski razumnim pristupom. Motori s unutarnjim izgaranjem mogu se prodavati u Europskoj uniji i nakon 2035. godine“, rekao je Weber.

Automobili čine oko 16 posto ukupnih emisija EU-a, zbog čega je zabrana bila jedan od najvidljivijih stupova klimatske politike Unije, čiji je cilj klimatska neutralnost do 2050. godine. Prema procjenama same Komisije, novi prag od 90 posto znači da bi oko 25 posto vozila prodanih nakon 2035. i dalje ispuštalo CO₂, što odgovara približno 2,6 milijuna automobila.

Novi ciljevi dio su šireg paketa mjera koje je Europska komisija predstavila ovaj tjedan, a koji uključuje obvezne ciljeve za vozne parkove poduzeća, jačanje proizvodnje baterija te pojednostavljenje regulatornih procedura, uključujući inicijativu za mala vozila.

Njemački kancelar Merz ocijenio je izmijenjenu politiku kao „jasan signal“ da EU pokušava bolje uskladiti klimatske ciljeve s tržišnom realnošću, interesima kompanija i očuvanjem radnih mjesta. Mjere su usmjerene i na jačanje europskih proizvođača automobila, koji se suočavaju s trgovinskim pritiscima iz SAD-a, snažnom konkurencijom kineskih proizvođača električnih vozila te stagnacijom prodaje u EU.

Ipak, nova politika izazvala je kritike sa svih strana političkog spektra. Ljevica upozorava da će ublažavanje zabrane nanijeti štetu klimatskim ciljevima, bez stvarnog jačanja konkurentnosti industrije. Zeleni zastupnici ističu da problem europske autoindustrije nije regulativa koja stupa na snagu za deset godina, već pad prodaje na kineskom tržištu i globalni pad potražnje za vozilima s klasičnim motorima.

S druge strane, krajnja desnica smatra da mjere ne idu dovoljno daleko, dok konzervativci upozoravaju da izmjene ne donose dovoljno snažne poticaje za globalnu konkurentnost sektora.

Rasprave o izmijenjenoj regulativi nastavit će se u Vijeću EU-a i Europskom parlamentu, gdje su već najavljeni sukobi među državama članicama. Francuska je poručila da joj je dopuštanje prodaje vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. godine „crvena linija“.

U međuvremenu, automobilska industrija nastavlja lobirati za dodatno ublažavanje mjera. Europsko udruženje proizvođača automobila ACEA upozorilo je da obvezno „ozelenjavanje“ korporativnih voznih parkova može biti u suprotnosti s tržišnim pristupom.

Europski povjerenik za klimu Wopke Hoekstra priznao je da se upravo na korporativne flote računa kao na mehanizam koji će osigurati ispunjavanje klimatskih ciljeva.
„Korporativni vozni parkovi usmjerit će čistu tranziciju i pomoći proizvođačima da ispune zadane ciljeve“, poručio je Hoekstra.

Prijedlog sada ulazi u fazu pregovora između država članica i Europskog parlamenta.