EES sustav počinje 12. listopada, evo što trebate znati o kontroli ulaska i izlaska putnika izvan EU

Većina zemalja članica Europske unije od 12. listopada postepeno će početi primjenjivati novi sustav ulaska/izlaska (EES) koji podrazumijeva digitalnu registraciju svih putnika izvan EU koji u Šengensku zonu ulaze na kraći boravak do 90 dana.

Sustav podrazumijeva digitalnu registraciju građana iz 59 zemalja koje nisu članice Europske unije te uključuje zemlje zapadnog Balkana: Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, navodi se u priopćenju Europske komisije. Odnosi se na putnike koji planiraju kraći boravak, a važit će za sve EU članice osim Republike Irske i Cipra, kao i za Lihtenštajn, Norvešku, Island i Švicarsku.

EES će stupiti na snagu u 29 europskih zemalja koje su dio Šengenskog prostora, uključujući i one koje su članice Unije. Kada su u pitanju zemlje članice EU, EES će biti uveden u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Latviji, Litvaniji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj. Odnosit će se i na putnike iz Amerike, Australije, Velike Britanije, Japana, Brazila, Argentine i još nekih zemalja.

Sustav će prikupljati i pohranjivati biometrijske podatke poput otisaka prstiju, slika lica i drugih putnih informacija, čime će zamijeniti trenutačne pečate u putovnicama. Ako netko prvi put prelazi granicu, odnosno ulazi u Šengensku zonu od uvođenja EES, potrebno je da pruži osobne podatke službenicima granične kontrole koji će skenirati otiske prstiju putnika i napraviti fotografiju.

Sustav će se postepeno primjenjivati na vanjskim granicama 29 europskih zemalja u roku od šest mjeseci. Ove europske zemlje će postepeno implementirati različite komponente EES-a, uključujući prikupljanje biometrijskih podataka kao što su slike lica i otisci prstiju. To znači da se biometrijski podaci putnika (slike lica i otisci prstiju) neće odmah prikupljati na svakom graničnom prijelazu i da se njihovi osobni podaci neće inicijalno registrirati u sustavu. Putovnice će se i dalje pečatirati kao i obično. Ova postepena implementacija trajat će do 9. travnja 2026. godine. Dakle, od 10. travnja 2026. godine, EES će biti u potpunosti operativan na vanjskim graničnim prijelazima europskih zemalja koje koriste sustav.

Tko jednom prođe ovaj sustav, neće više morati prilikom novog ulaska davati osobne podatke pošto će otisci prstiju i fotografija ostati zabilježeni u EES sustavu i službenici granične kontrole će ih samo provjeriti.

EES sustav će automatski zapisivati: osobne podatke iz putovnica, biometrijske podatke, kao što su otisak prstiju i fotografija, datum i mjesto ulaska i izlaska iz Šengenskog prostora te informacije o tome je li putnik prekoračio dozvoljeni boravak kao i je li mu ranije odbijan ulazak. Tko odbije ustupiti biometrijske podatke, bit će mu uskraćen ulazak u europske zemlje koje koriste EES.

Ovaj sustav bi umnogome mogao doprinijeti modernizaciji i efikasnosti graničnih kontrola, jer će postepeno zamijeniti pečate u putovnicama digitalnim sustavom koji bilježi ulazak i izlazak putnika. Ovakav način rada će ubrzati granične kontrole i pomoći osoblju da radi efikasnije. S EES-om, putnici će manje čekati na granici, zahvaljujući bržim provjerama i mogućnostima davanja njihovih podataka unaprijed.

Kada se jednom popuni, formular važi tri godine, ali će dokument biti provjeravan na svakom prelasku granice, te više neće biti potrebe za pečatiranjem putovnica. EES će pomoći u praćenju ulaska i izlaska iz Šengenskog prostora, koristeći podatke o otiscima prstiju i liku kako bi se spriječilo prekoračenje boravka, korištenje lažnog identiteta ili zloupotreba putovanja bez vize. 

Biometrijski podaci su pouzdana metoda za točnu identifikaciju osoba, značajno smanjujući slučajeve pogrešnog identiteta, diskriminacije ili rasnog profiliranja, kao i za identifikaciju nedokumentiranih putnika koji su već prisutni na teritoriju Šengenskog prostora (ilegalni migranti). Ovi podaci mogu povećati sigurnost u europskim zemljama koje koriste EES: sprječavanjem nestanka djece ili njihovog postajanja žrtvama trgovine ljudima, smanjenjem rizika od nezakonitog uhićenja te pomaganjem u borbi protiv teškog kriminala i terorizma. Iako prikupljanje biometrijskih podataka može utjecati na privatnost putnika, iz Europske komisije naglašavaju da tehnologija koja se koristi u EES-u osigurava zaštitu temeljnih prava ljudi.