Dobila je Nobela za mir, sada poziva Amerikance na vojnu intervenciju u svojoj državi

María Corina Machado, čelnica venezuelske oporbe i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2025. godine, u kontroverznom je istupu pozvala međunarodnu zajednicu da razmotri vojnu akciju kojom bi se Nicolás Maduro uklonio s vlasti.

Machado, koja je posljednjih mjeseci uspostavila bliske kontakte s političarima iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdi da je snažniji pritisak, pa i vojna eskalacija, jedini način da se Madura prisili na odlazak.

U razgovoru za američku mrežu Bloomberg, Machado je istaknula kako je trenutačna napetost, uključujući pojačanu prisutnost američkih vojnih snaga u blizini venezuelske obale, „posljednja prilika“ da Madurovi pristaše shvate kako više ne mogu održavati njegov režim.

Prema njezinim riječima, mirna i institucionalna rješenja iscrpljena su nakon, kako ih je opisala, „desetaka namještenih izbora“ i dugogodišnjeg pritiska, pa je vojna opcija, ako režim „ne odstupi“, mogući krajnji izlaz.

Istodobno, američke vojne aktivnosti u regiji izazvale su nagađanja o mogućim napadima na ciljeve unutar Venezuele. Vijest je sinoć objavio Miami Herald, pozivajući se na izvore koji tvrde da bi zračni udari mogli uslijediti „u sljedećim satima ili danima“. Takve su tvrdnje ubrzo demantirane iz Washingtona, a američki državni tajnik Marco Rubio na platformi X ih je nazvao „lažnom pričom“, poručivši da su autori pogrešno informirani.

Unatoč demantijima, američka administracija više je puta ponovila da su „sve opcije na stolu“. U javnom diskursu kao opravdanje se često navodi borba protiv krijumčarenja droge i „narkoterorizma“ – termin koji je Machado u intervjuu preuzela iz aktualne američke retorike.

Kritičari takvog pristupa upozoravaju da bi izravna vojna intervencija mogla dodatno destabilizirati regiju i izazvati teške humanitarne posljedice.

Nakon dodjele Nobelove nagrade, Machado je, prema dostupnim izvorima, telefonski razgovarala s američkim i izraelskim čelnicima te, prema vlastitim riječima, ponudila plan za prvih „100 sati“ nakon Madurova pada, tvrdeći da postoje organizirane strukture i mase građana spremne izaći na ulice u „pravom trenutku“.

Protivnici njezina stava ističu da pozivanje na stranu vojnu intervenciju – osobito kada dolazi od dobitnice Nobelove nagrade za mir – predstavlja ozbiljnu kontradikciju i otvara etička pitanja o posljedicama takvog postupka.

Regionalni i međunarodni akteri pomno prate razvoj događaja. Stručnjaci za međunarodne odnose upozoravaju da bi svaka vojna akcija zahtijevala široku međunarodnu legitimaciju te jasno razrađene planove za tranziciju i obnovu, kako bi se izbjeglo daljnje produbljivanje krize koja Venezuelu potresa već godinama.