Danci htjeli raznijeti uzletno-sletne staze na Grenlandu

Zbog straha od mogućeg američkog vojnog poteza na Arktiku, Danska je početkom godine razmatrala i krajnje mjere obrane Grenlanda, uključujući uništavanje ključne infrastrukture kako bi spriječila eventualnu invaziju, objavili su međunarodni mediji.

Danski vojnici koji su u siječnju prebačeni na Grenland bili su, prema navodima danskog javnog servisa DR, spremni raznijeti uzletno-sletne staze u zračnim lukama zbog bojazni da bi američki predsjednik Donald Trump mogao pokrenuti invaziju na taj otok.

Pozivajući se na izvore iz danske vlade, vojske i krugova europskih saveznika, DR navodi i da su na Grenland dopremljene zalihe krvi za liječenje ranjenih u slučaju sukoba.

Navode su, prema pisanju lista Financial Times, naknadno potvrdila i dva europska dužnosnika, dok je dansko ministarstvo obrane za BBC poručilo da „nema komentara“.

Jedan visoki danski vojni dužnosnik, koji je govorio anonimno, izjavio je za BBC da je „samo ograničen broj ljudi bio upoznat s operacijom iz sigurnosnih razloga“.

Iako su Sjedinjene Američke Države i Danska saveznice unutar NATO-a, pitanje Grenlanda, koji ima status poluautonomnog teritorija u sastavu Danske, izazvalo je ozbiljne napetosti između Washingtona i europskih partnera. Trump je u više navrata isticao kako želi pripojiti Grenland tijekom svog drugog mandata, što su vlasti Grenlanda i Danske odlučno odbacile.

DR navodi da se izvješće temelji na informacijama 12 izvora iz vrha danske politike i vojske te iz krugova saveznika u Francuskoj i Njemačkoj.

Prema tim izvorima, Kopenhagen je zatražio političku potporu Pariza, Berlina i nordijskih zemalja kako bi se pokazalo europsko jedinstvo i dodatno ojačale vojne aktivnosti na Grenlandu.

Napetosti su dodatno porasle početkom siječnja nakon što su američke specijalne snage u brzoj operaciji u Caracasu zarobile venezuelskog predsjednika Nicolása Madura. Dan nakon toga Trump je izjavio da će se „o Grenlandu brinuti za otprilike dva mjeseca“, naglasivši da je otok strateški važan za američku sigurnost te bez dokaza ustvrdio da je „okružen ruskim i kineskim brodovima“.

Jedan visoki sigurnosni izvor iz Danske naveo je da su „morali uzeti u obzir sve scenarije“ nakon tih izjava i događaja u Venezueli.

Europski dužnosnik rekao je za Financial Times: „Nakon Venezuele mislili su da mogu sve. Uzmimo ovu stvar i ovu državu.“

Ubrzo nakon toga manji kontingent danskih, francuskih, njemačkih, norveških i švedskih vojnika raspoređen je u Nuuk i Kangerlussuaq, gdje se nalazi važna zračna luka.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron tada je izjavio da će početne snage biti dodatno pojačane kopnenim, zračnim i pomorskim kapacitetima.

Prema pisanju DR-a, kasnije su raspoređene dodatne snage, uključujući elitne danske vojnike i francuske postrojbe specijalizirane za djelovanje u hladnim i planinskim uvjetima. Danski zrakoplovi i francuski ratni brod također su upućeni prema sjevernom Atlantiku.

Iako je raspoređivanje službeno predstavljeno kao dio vojne vježbe „Arctic Endurance“, stvarni cilj bio je priprema za moguću američku invaziju, tvrdi DR.

Danska je, prema tim navodima, odlučila pružiti otpor u slučaju napada, a razmatrana je i opcija uništavanja pista u Nuuku i Kangerlussuaqu kako bi se onemogućilo slijetanje američkih vojnih zrakoplova.

„Cijena za SAD morala bi biti visoka. Morali bi poduzeti neprijateljski čin kako bi preuzeli Grenland“, rekao je jedan izvor iz danske obrane, uz napomenu da danske snage vjerojatno ne bi mogle dugoročno odbiti američki napad.

Trump je 21. siječnja na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu izjavio: „Ne želim koristiti silu. Neću koristiti silu. Sve što Sjedinjene Države traže jest mjesto zvano Grenland.“

U međuvremenu je poručio kako želi „hitne pregovore“ kako bi se pronašlo kompromisno rješenje i smanjile napetosti.