Cijene nafte u dva tjedna skočile najviše od 1998. godine

Spectrum, norveška grupacija, međunarodni natječaj za eksploataciju, nalazište nafte, nalazište plina, Rune Eng, plin, BIH, cijena, eko udruge, jadran, utjecaj na okoliš, plin, nafta, nafta, nafta
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 9 posto, na 57,80 dolara, dok je u posljednja dva tjedna skočila 19 posto, što je njezin najveći dvotjedni skok od 1998. godine.

Ipak, rast cijena nije bio pravocrtan. Prošloga su tjedna cijene izuzetno oscilirale, pa je u jednom danu na američkom tržištu cijena nafte pala čak 9 posto, nakon što je objavljeno da su zalihe 'crnog zlata' u SAD-u tjedan dana prije dosegnule rekordne razine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, ti su gubici brzo nadoknađeni nakon vijesti o znatnom smanjenju broja aktivnih bušotina. Prema podacima naftne kompanije Baker Hughes, u siječnju je u svijetu broj bušotina smanjen za 261, a samo u SAD-u za 199. Prošloga je tjedna, pak, u SAD-u broj bušotina dodatno smanjen za 83, pokazuju podaci Baker Hughesa.

»Trgovci naftom tek su prošloga tjedna više obratili pozornost na te podatke, premda broj aktivnih bušotina pada već tjednima. Smanjenje broja bušotina u pravilu će pružati potporu cijenama«, kaže Gene McGillan, analitičar u tvrtki Tradition Energy.

Podršku cijenama pružaju i najave naftnih divova o smanjenju investicija i proizvodnje, što znači da bi se ponuda i potražnja na tržištu trebale uravnotežiti.

Prošloga je tjedna British Petroleum najavio da će u 2015. smanjiti kapitale izdatke za otprilike 3 milijarde, na 20 milijardi dolara.

Konkurenti Chevron i Royal Dutch Shell također su reagirali na pad cijena nafte od srpnja 2014. godine za otprilike 60 posto smanjivanjem planiranih kapitalnih investicija. Shell je najavio smanjenje investicija za 15 milijardi dolara tijekom iduće tri godine, a Chevron za 13 posto u ovoj godini, na 35 milijardi dolara.

Od srpnja prošle godine, kada su iznosile više od 100 dolara po barelu, cijene su nafte prepolovljene zbog prevelike ponude u odnosu na potražnju, a pad cijena intenziviran je nakon što je u studenome Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odlučila da neće smanjiti proizvodnju unatoč padu potražnje.

Mnogi analitičari smatraju da će ponuda nafte na svjetskom tržištu ostati veća od potražnje u prvom dijelu ove godine, dok bi smanjenje broja bušotina i ulaganja naftnih divova mogli pridonijeti uravnoteženju ponude i potražnje prije nego što se mislilo.

Rast cijena nafte zahvaljuje se, također, nadi ulagača da će stimulativne mjere kineske središnje banke potaknuti rast tamošnjeg gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, što bi trebalo ojačati potražnju za 'crnim zlatom'.

Prošloga su tjedna, naime, kineske monetarne vlasti smanjile stopu obveznih rezervi za 0,50 postotnih bodova, čime su bankama oslobodile sredstva u vrijednosti od oko 95 milijardi dolara. To bi trebalo potaknuti rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva, a time i potražnju za naftom.

U petak su naftnim tržištima dodatnu potporu pružili strah od smanjenog izvoza iz Libije zbog oružanih sukoba, kao i dobri gospodarski pokazatelji iz SAD-a, koji najavljuju moguć rast potražnje za gorivom u najvećem svjetskom gospodarstvu.

Ti su faktori potisnuli u drugi plan zabrinutosti zbog prezasićenosti svjetskog tržišta naftom, kao i zbog odluke Saudijske Arabije o sniženju službene prodajne cijene za azijske kupce na najnižu razinu u više od 12 godina.

Hina