Cijeli svijet je napet zbog sukoba oko nuklearnog oružja, no tko ga sve posjeduje?

Dok sukobi na Bliskom istoku poprimaju sve ozbiljnije razmjere, osobito između Izraela i Irana, pitanje nuklearnih kapaciteta država ponovno dolazi u središte pozornosti svjetske javnosti. Mnogi analitičari upozoravaju kako bi daljnja eskalacija mogla imati nesagledive posljedice, osobito u kontekstu zemalja koje već posjeduju ili razvijaju nuklearno oružje.

Tko službeno posjeduje nuklearno oružje?

Prema dostupnim podacima i izvješćima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), danas devet država službeno posjeduje nuklearno oružje:

Sjedinjene Američke Države

Rusija

Kina

Francuska

Ujedinjena Kraljevina

Indija

Pakistan

Izrael (nije službeno potvrdio, ali se općenito smatra da posjeduje nuklearno oružje)

Sjeverna Koreja

Od navedenih, pet zemalja (SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjena Kraljevina) priznate su kao nuklearne sile prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

Osim tih država, postoje i zemlje koje imaju razvijene nuklearne programe, ali ne i potvrđeno nuklearno oružje.

Napetosti između Izraela i Irana traju već godinama, a posljednjih tjedana dodatno su eskalirale nakon što su obje zemlje razmijenile izravne vojne udare.

Izrael, iako nikada nije službeno priznao da posjeduje nuklearno oružje, prema brojnim međunarodnim izvorima i analitičarima, raspolaže s približno 80 do 90 nuklearnih bojevih glava. Izraelski nuklearni program razvijan je u strogoj tajnosti, a postrojenje u Dimoni i dalje ostaje obavijeno velom tajne.

S druge strane, Iran, unatoč tvrdnjama da njegov program ima isključivo mirnodopske ciljeve, nastavlja s obogaćivanjem urana do razine koja izaziva zabrinutost. Prema izvješćima IAEA-e, Iran trenutno obogaćuje uran do 60%, što je tehnički ispod razine potrebne za izradu nuklearnog oružja (preko 90%), ali daleko iznad razine potrebne za civilne svrhe.

Zabrinutost zbog moguće eskalacije

Analitičari upozoravaju da bi, ako trenutačni sukobi između Izraela i Irana prerastu u širi regionalni rat, rizik od uporabe – ili barem prijetnje uporabom – nuklearnog oružja mogao značajno porasti.

U prilog tim zabrinutostima idu i nedavne izjave pojedinih izraelskih dužnosnika, koji su otvoreno govorili o tome da su "sve opcije na stolu", što se u diplomatskom jeziku često tumači kao moguća aluzija na uporabu nuklearnog arsenala.