PROPOVIJEDI B Veliki petak

put križa, Molitva za Sinodu, uzdol, U sjeni Križa, memorijalni centar za poginule, mjesni župnik vlč. Miljenko Džalto, katolička crkva, vjera, čovjek i vjera, praznovjerje , crna magija, sotona, vjera, čovjek i vjera, molitva, UDVDR-a, Sveta misa, Ivovik -Borova glava, evanđelje, naviještanje evanđelja, religija, vjera, molitva, Papa Franjo I., Papa Franjo mladima, Sveti Otac, molitva, Isus, priznaje Isusa Krista, Mojsije i Ilija , iz Evanđelja, evanđelje, vjera, religija, Isus, Godina Milosrđa, korizma, biblija, Blagovijest, Gospodinovo, Svi sveti, blagdan svi sveti, veliki petak, Uskrs, veliki petak, katica kiš
Bdjeti ispod križa

Stvarnost umiranja uzeti ozbiljno
U drugom važnom dijelu sv.Mise svećenik moli, pri spomenu na mrtve: «Spomeni se naše braće i sestara koji preminuše u nadi da će uskrsnuti...» Ja se susrećem svaki put s tim formuliranjem. Nisam vidio još niti jednoga čovjeka «preminuti». Umirući s kojima sam se susretao, borili su se do zadnjeg daha za svoj život, tako jako da sam često odlazio zbunjen i pogođen. Ja sam to doživio kao zadnje odupiranje života smrću; također i kod onih ljudi kod kojih sam znao da su se pomirili s onim «moram-umrijeti». Od iskusnih bolničara i dušobrižnika znam, da postoji i blago «prelaženje u snu». Ja to još nisam doživio. Formuliranje na sv. Misi odražava, po mom shvaćanju, prije ljudske želje pri smrti, nego stvarnost umiranja.
U muci čuli smo o Isusovoj smrti kod evanđeliste Ivana. Usporedi li se njegova objava o razapinjanju s izvješću drugih obavijesti o smrti, možda u Markovoj verziji, koja se čita na Cvjetnicu, uočava se da je Ivan stavio tu posve drugi naglasak. Kod njega se dobiva utisak, sin Božji ide na križ da dovrši djelo spasenja. Isusova smrt ima nešto strašnoga po sebi, ali i nešto uzvišenoga. Dok kod Marka, Isus završava svoj život s glasnim krikom, kod Ivana on predaje svoj duh u Božje ruke. Izgleda da svaki evanđelist opisuje Isusovu smrt s drugim pogledom. Ivan vidi Isusovo ubijanje kao jedan koji poznaje čudo uskrsnuća i njegovo uzvišenje na desnoj strani Boga, te je to znanje već teološki razradio.

Bdjeti pod križem
Također mi znamo o Isusovom uskrsnuću. Mi naglašavamo da poslije svakog Velikog petka slijedi uskrsno jutro. To je utješno i dobro. Ipak ja vas hoću danas pozvati, nešto duže probdjeti pod Isusovim križem na Veliki petak. Vjerovanje u uskrsnuće neka nas ne zavede da ne bi dovoljno ozbiljno uzeli stvarnost Isusove smrti. Kada mi prebrzo prelazimo od jedne vjerske tajne k drugoj, nalazimo se u opasnosti da ih ne doživljavamo dovoljno duboko. S pogledom na uskrsno jutro mogla bi ljudska grozota, koja dolazi do izražaja kod Isusovog križa, nama izmaknuti.
U križu se otkriva sud da pojam «ljudskost» ne stoji samo u pozitivnom smislu s pojmom «humanost». To što se ovdje dogodilo, ljudski je u tom smislu, da se ljudi odlučuju uvijek ponovno za ovakva rješenja. Također strahote u Čečeniji , na Kosovu ili u Kongu su «ljudske». Mehanizmi koji su tada doveli do smrti Isusa, djelotvorni su također i danas. I danas postoji narod koji jednako tako viče kao i tada. I danas postoje vjerski vođe koji vuku konce da uzbune narod, kako bi obranili svoj utjecaj. Također danas ima političara koji se daju uvući u sve moguće, a tada peru ruke kao nevini. I danas postoje žrtve.

Njegova smrt ne smije biti uzaludna
Poneki put, doživljava se, da se ljudi koji su izgubili članove obitelji ili prijetelja na tragičan način, tješe kada kažu: «Njihova ili njegova smrt ne smije biti uzaludna.» Oni se nastoje boriti za to, da se ne ponove zloćudne grješke ili nedostaci, kako ne bi i drugi ljudi morali na takakv način umrijeti.
Ako mi Veliki petak zaista ozbiljno shvatimo i da se prebrzo ne tješimo kroz saznanje o uskrsnuću, bit će za nas to izazov da promijenimo nešto u našim životnim odnosima.
Križ od nas zahtijeva, da spletkarenje religioznih i političkih vođa ne prihvaćamo bez kritike i obrane, te da stvorimo strukture koje će ih kontolirati.
Križ od nas zahtijeva, da javno mišljenje i stvoritelje toga mišljenja trebamo preispitati; događaje u svijetu pomno slijediti i dovoljno se informirati.
Konačno, križ od nas zahtijeva da ne ostavljamo žrtve našega svijeta na cjedilu, nego da im pomognemo.

Učenik nije veći od učitelja
Onaj tko dosta dugo ostane ispod križa, neće više moći smatrati religioznost i vjeru kao polja zadovoljenja spiritualnih potreba. On će se osjetiti pozvan za djelovanje. Pored toga mi ne možemo biti sigurni da ćemo imati više uspjeha nego što je imao Isus. Može se i hoće slično dogoditi onima koji ga slijede. Učenik neće biti veći od učitelja. Onaj tko hoće Isusa slijediti, mora biti spreman, svoj križ uzeti na sebe... Snagu za to dobivamo od povjerenja da će Bog razdaniti Uskrsno jutro.
P. Hans Hütter (Prijevod s njemačkog: Katica Kiš)