Papin cilj je doprijeti do svake osobe

Papa Franjo ima misijsko viđenje Crkve: on radi i ustrajat će na misijskom preobraženju Crkve. To znači da Crkva, kako je on vidi, treba biti otvorena prema svijetu, jer Papa želi da se svima naviješta Evanđelje, svakoj osobi bez obzira na njezino životno stanje. Stoga je Papin govor naravan, jednostavan, običan, rekao bih normalan. Njegov je cilj doprijeti do svake osobe - ustvrdio je pater Spadaro.

Na upit na što će se Papa usredotočiti sljedećih mjeseci, rekao je da se to ne može predvidjeti; mi to ne znamo, a možda ne zna ni Papa. On nema u glavi apstraktne ideje za primjenu u stvarnosti, da stvarnost oblikuje prema svojem viđenju. Papa ide korak po korak, iščitava znakove vremena i prati procese u Crkvi, naravno u odnosu na život u svijetu. To znači da smatra najvažnijim pratiti što se zbiva kao i unutarnju reformu Crkve. Razvidno je da je danas Crkva u svojem razvoju vrlo ovisna o mladim Crkvama, rekao bih da se mijenja viđenje Crkve. Proroštvo prisutno u mladim Crkvama biva sastavnica redovitoga života Crkve, dakle i po njezinim predstavnicima u središnjim crkvenim ustanovama - primijetio je pater Spadaro.

Na upit što je papa Bergoglio uzeo od sv. Igancija, a što od sv. Franje, rekao je da je Papa odrastao u duhovnosti sv. Ignacija. Ignacijevska je duhovnost evanđeoska i oslanja se na Gospodinovu prisutnost u svijetu. Nije optimistička, ali je sasvim prožeta nadom. To znači da Bog već djeluje u svijetu, a mi dolazimo nakon Gospodina i moramo prepoznati Njegovu prisutnost, a to je raspoznavanje. Rekao bih da je ovo pontifikat prepoznavanja Božjega djelovanja u svijetu, u tom je smislu ignacijevski, odnosno isusovački - ustvrdio je pater Spadaro.

Govoreći o njegovu franjevačkom obilježju, istaknuo je kako Papa posvećuje golemu pozornost siromaštvu i onomu što je bitno u životu. Jedna označnica nazočna u sv. Franji vrlo je nazočna u ovom pontifikatu, a to je obnova: dobro znamo da je san o obnovi Crkve snažno obilježio život Svetoga Franje, kao i san o ruševinama u svijetu. Stoga je slika 'poljske bolnice, slika svijeta kojemu je potrebna obnova, vrlo prisutna u pontifikatu pape Franje - ustvrdio je pater Spadaro.

Na upit o poveznici između proglašenja svetima blaženoga Ivana Pavla II. i pape Ivana XXIII., te apostolskog putovanja u Svetu Zemlju i Papina posjeta Južnoj Koreji, pater je Spadaro ustvrdio da je susret ključna kategorija Papina pontifikata. Prisutan je susret s poviješću, s dvojicom velikana nedavne prošlosti, a potom susret s Bliskim istokom, koji ima svojih problema, te veliki susret s Korejom, odnosno susret s mladima azijskoga kontinenta, koji su nada i budućnost Crkve - kazao je pater Spadaro.

Na primjedbu da se Papa susreo s velikim teškoćama tijekom prve godine pontifikata, rekao je kako je u razgovoru s Papom osjetio da je svjestan problema, ali i vrlo smiren i spokojan. Rekao mi je da dobro spava i dobro jede, a to znači da osjeća unutarnji mir koji mu omogućuje da se izravno sučeljava s teškoćama. Možda novost njegova stila nekima može stvoriti teškoće, a ona je zapravo obilježje evanđeoskog života - primijetio je pater Spadaro.

Na upit što bi pitao Papu kad bi ga ponovo intervjuirao, pater je odgovorio da je susret s Papom istinsko duhovno iskustvo. Stao bih pred Svetoga Oca i prepustio bi mu inicijativu. To bi mi bilo najzanimljivije - zaključio je pater Spadaro.

laudato.hr